BANJALUKA , Bh. vlasti su predlaganjem diferencirane stope akciza na pivo konačno izašle u susret zahtjevima domaće pivarske industrije za zaštitu od enormnog uvoza i potrošnje stranog piva po čemu je BiH evropski rekorder, ističu analitičari.
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH nedavno je prihvatio prijedlog Savjeta ministara i sačinio Nacrt izmjena Zakona o akcizama kojima su propisane dvije akcize na pivo, i to 0,20 KM po litru za pivare sa trogodišnjim prosjekom proizvodnje do 400.000 hektolitara, te 0,25 KM za pivare čiji proizvodni prosjek premašuje taj nivo.
Vladimir Trifković, član Upravnog odbora UIO, kazao je da su to uradili po uzoru na praksu u EU, čije članice imaju diferenciranu stopu akcize na pivo kojom štite “male nezavisne pivare” od globalnih pivarskih korporacija.
On kaže da su samo prijedlog više akcize sa prvobitnih 0,35 KM smanjili na 0,25 da bi izbjegli primjedbe Evropske komisije na veliku razliku između akciznih stopa.
Utvrđeni nivo akciznog razgraničenja odgovara svim domaćim pivarama, jer nijedna nema godišnju proizvodnju veću od 400.000 hektolitara. “Banjalučka pivara” i “Sarajevska pivara” lani su imale proizvodnju između 360.000 i 370.000 hektolitara, “Tuzlanska” oko 140.000, “Bihaćka” ispod 100.000 hektolitara, dok pivara u Grudama ne radi.
Sa druge strane, moćna uvozna konkurencija ima daleko veće proizvodne rezultate, zbog čega će, ukoliko zakon prođe u državnom parlamentu, plaćati veću akcizu za pet feninga po litru.
“To praktično znači da će domaće pivare imati mogućnost da tu razliku u izdvajanjima za akcizu i PDV iskoriste za ulaganje u marketing i promociju, pa možda i da smanje cijenu svojih proizvoda i na taj način postanu konkurentniji na tržištu”, kazao je Trifković.
Nacrt izmjena Zakona o akcizama upućen je u nadležne odbore entitetskih skupština, nakon čega se vraća Savjetu ministara BiH, koji ga u vidu prijedloga treba proslijediti na usvajanje u državni parlament.
U “Banjalučkoj pivari” kažu da ova inicijativa, koja je potekla od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pokazuje da sada postoji više političke volje za zaštitu domaće proizvodnje, podsjećajući da je ranije odbijen njihov zahtjev da se od prekomjernog uvoza zaštite kroz mehanizme koje pruža sporazum CEFTA.
Nikolas Peni, direktor “Banjalučke pivare”, kaže da BiH godinama ima najveći procenat potrošnje uvoznog piva u Evropi, odnosno da se na jednu flašu domaćeg piva popiju više od dvije flaše stranog. Kao dominantne uvoznike navodi multinacionalne gigante “Molson Coors” (jelen pivo, ožujsko, nikšićko, staropramen), zatim, “Heineken” (hajneken, amstel, karlovačko, MB) i “Carlsberg” (lav, tuborg, pan).
Peni kaže da je koncept podrške lokalnih pivara postojao još za vrijeme bivše Jugoslavije kada je funkcionisalo dvadesetak kapaciteta, napominjući da i druge evropske države štite svoje manje nezavisne proizvođače.
“U Njemačkoj, koja ima najveću tradiciju pivarske proizvodnje, postoji pet stopa akciza na pivo i zato na tržištu opstaje čak 1.300 pivara”, istakao je Peni.
On je kazao da bi im nova akcizna politika mogla pomoći u planovima da ovu godinu, poslije čitave decenije poslovanja sa gubicima, završe sa profitom. Nezavisne novine
Niža akciza spasava domaće pivo
