BANJALUKA, U Republici Srpskoj još nije formiran nijedan privatni penzijski fond, iako je zakonska regulativa koja to omogućava stupila na snagu prije dvije godine.
Dobrovoljni penzijski fondovi, sa kojima bi građani dobili dodatni način štednje za starost, čine takozvani treći stub penzijskog sistema, pored postojećeg javnog Fonda PIO (prvi stub) i kod nas preskočenog drugog stuba – obaveznog dopunskog penzijskog osiguranja.
Koncept privatnih penzijskih fondova u koje se ulaže dobrovoljno, lično ili preko poslodavca, široko je prihvaćen u praksi razvijenih država, ali i zemljama okruženja poput Hrvatske i Srbije.
Iako je iz nadležnih institucija više puta najavljivano da će doći do ulaska investitora u treći penzijski stub u RS, na tom polju se praktično ništa nije desilo, iako su u međuvremenu propisane i određene poreske olakšice za ulagače. Naime, izmjenama Zakona o porezu na dohodak utvrđeno je umanjenje poreske osnovice za iznos uplaćenog doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje do 1.200 KM godišnje.
Doduše, slovenačka NLB banka je još 2009. u saradnji sa pojedinim domaćim bankama, osiguravajućim kućama i preduzećima preduzela prve korake na osnivanju društva za upravljanje penzijskim fondovima u RS. Međutim, taj projekat je “zamrznula” zbog, kako saznajemo, naknadno procijenjenog visokog rizika ulaksa u ne tako profitabilnu oblast, ali i propisanih ograničenja Centralne banke Slovenije.
U Agenciji za osiguranje RS, regulatoru sektora privatnih penzijskih fondova, kažu da su uzroci postojećeg stanja višestruki, navodeći, prije svega, da se donošenje zakonodavnog okvira vremenski podudarilo sa kulminacijom svjetske ekonomske krize.
“Vrijeme kada su širom svijeta padale vrijednosti berzanskih indeksa, a time i vrijednost imovine svih institucionalnih investitora, nije bilo pogodno ni za potencijalne osnivače društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, niti za potencijalne ulagače, odnosno članove fondova”, kaže Božana Šljivar, direktor Agencije.
Kao dodatne ograničavajuće faktore navodi skromnu ponudu domaćih hartija od vrijednosti u koje bi penzijski fondovi trebalo da ulažu, te nedovoljan nivo ekonomske razvijenosti RS, odnosno životnog standarda građana za dodatnu penzijsku štednju.
U Savezu sindikata RS nisu nimalo iznenađeni izostankom interesa investitora za osnivanje penzijskih fondova. Smatraju da je niska kupovna moć građana koja ne omogućava izdvajanje viška sredstva za dodatnu penzijsku štednju dugoročna prepreka za zaživljavanje trećeg penzijskog stuba u RS.
“Velika većina radnika, prvenstveno u industriji, ima tako niske plate da ni ne pomišlja o ulaganju u dobrovoljne penzijske fondove, što su vjerovatno kroz svoje analize zaključili i potencijalni investitori. Drugi dio građana koji dobro živi već štedi na druge načine, bilo ulaganjem u životna osiguranja ili hartije od vrijednosti, tako da ostaje vrlo malo prostora za ulaganje u privatne penzijske fondove”, kaže Velka Odžaković, generalni sekretar Saveza sindikata RS.
Kao drugi značajan problem navodi skeptičnost građana prema novim vidovima ulaganja, što je, naglašava, dodatno podstaknuto globalnim ekonomskim turbulencijama koje su dovele do pada vrijednosti imovine, pa čak i propasti pojedinih penzijskih fondova u razvijenim zemljama.
Podsticaji za domaću štednju
Direktor Agencije za osiguranje RS Božana Šljivar kaže da je ekonomska kriza potvrdila da tranzicijske zemlje ne mogu više uspješno funkcionisati na modelu privrednog rasta, koji se bazirao na uvozu inostranog kapitala, kao podsticaja za domaću potrošnju.
Stoga smatra da je potrebno sistemski podsticati svaki oblik domaće štednje, kao ključnog faktora za razvoj domaće ekonomije.
“Jedan od načina tog podsticanja su i različite poreske olakšice, kako za dobrovoljno penzijsko osiguranje, tako i za životno osiguranje. U oba slučaja radi se o dugoročnoj namjenskoj štednji i stoga treba da imaju ravnopravan poreski tretman”, ističe ona. Nezavisne novine
Ništa od privatnih penzijskih fondova
8 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
ovo prevazilazi crni humor.
NEKA DIGNU KAMATNE STOPE U BANKAMA, ŠTEDIĆEMO PO 2-3 KM mjesečno…pa nakupiće se…
a više od tog ne može, a i da može, nesigurno, brate
Između ostalog, i zbog reforme penzijskog sistema se vidi koliko je važno imati bankarski sistem (ili bar dio njega) u državnom vlasništvu. Banke će osnovati penzione fondove, prikupljati domaću štednju, pa taj isti novac (preko držanja depozita u istoj banci) plasirati privredi i stanovništvu kroz kredite sa astronomskim kamatnim stopama, i uz valutnu klauzulu, pravdajući to navodnim rizikom zemlje…
A privredni rast na osnovu porasta potrošnje finansirane uvozom kapitala je kratkog daha, pogotovo u slabim privredama poput naše, i direktan je put u dužničko ropstvo, to zna svaki srednjoškolac u ekonomskoj.
Neko ko ima tu vasu prosjecnu platu od 800 KM, cetiri clana porodice, ratu ili dvije za kredit, uz poskupljenje hljeba, mesa, goriva, grijanja i sl… Taj Vam je idealan potencijalni ulagac u dobrovoljni penzioni fond.
Onaj ko je mislio na penziju vec se obezbijedio ”tranzicionim procesom”, odnosno pljackom na veliko sa diskontom.
Mozda je rjesenje da zazive ti fondovi u tome da ne budu bas dobrovoljni, mozda da se zaprijeti kaznama zatvora, zapljenom imovine stecene radom u tekstilnoj industriji i sl.
122;;;u pravu si kao i uvijek mada ja licno mislim da je i g-dja Šljivar u pravu kad kaze da su nam neophodna podsticanja i različite poreske olakšice,, i za životno osiguranje, ljudi su svjesni da od penzija jos malo nece biti nista
pitao sam prosle godine gospodju sljivar zasto osiguravajuce kuce ne trguju na trzistu kapitala (ulaganje grawea u obveznice necemo racunati jer tako bi i moja baba znala ulagati). gdja je rekla da sve cine da stimulisu osiguravajuce kuce da aktivno trguju. svi znamo da od toga nema-nista, nema privatnih fondova, a vi samo dalje izmisljajte izvlakuse i beskrajna objasnjenja.
Tim za izradu plana reforme penzijskog sistema na čijem je čelu Božana Šljivar je zato silne pare uzeo za taj posao, preko 200.000 KM.
e?