Ništa od povratka, borba za naplatu potraživanja

BANJALUKA, Građevinske kompanije iz BiH, koje su prije godinu dana bile prinuđene da napuste Libiju zbog izbijanja ratnih sukoba, svoje aktivnosti sada, prije svega, usmjeravaju na naplatu potraživanja, jer ozbiljnijeg povratka na to tržište neće biti barem još dvije godine.

Istakli su to u Asocijaciji građevinarstva i industrije građevinskih materijala BiH, podsjećajući da su bh. preduzeća gubitkom poslova u ratom zahvaćenoj Libiji pretrpjela direktne štete od oko 110 miliona evra.
Džemal Kalajdžisalihović, sekretar Asocijacije, kazao je da će se bh. kompanije teško u skorije vrijeme vratiti u Libiju, kako zbog loših bezbjednosnih uslova, tako i zbog očekivanog ulaska korporacija sa Zapada, odnosno iz država koje su učestvovale u svrgavanju režima Muamera Gadafija.
Predstavnici kompanija “Širbegović”, “Zovko” i “Bosna-S Oil” krajem prošle godine posjetili su tu sjevernoafričku zemlju, gdje su mogli samo evidentirati štete koje su nastale na njihovoj opremi i vozilima. Prema informacijama granske asocijacije, najviše je stradala imovina sarajevske “Hidrogradnje”, čiji su objekti bili meta bombardovanja.
“Situacija u Libiji je i dalje vrlo složena, nemiri u pojedinim oblastima se ne smiruju, tako da ne postoje ni osnovni uslovi za obavljanje poslova. ‘Energoinvest’ je, doduše, uposlio određeni broj radnika, ali ne bh. građana, već Libijaca u firmi koju su tamo osnovali. Još neke domaće kompanije nadaju se povratku u Libiju za nekih dvije godine, dok većina, ipak, o tome i ne razmišlja”, ističe Kajadžisalihović.
Bh. preduzeća su se stoga prvenstveno usmjerila na pokušaje da naplate potraživanja, u čemu je određenog uspjeha, prema nepotvrđenim informacijama, imao upravo “Energoinvest”.
Gubitak vrijednog sjevernoafričkog tržišta, kažu stručnjaci, biće skoro nemoguće nadoknaditi, iako postoje sporadični pokušaji preusmjeravanja manjih poslova na područje podsaharske Afrike i zemalja Persijskog zaliva. Jedini značajniji dobijeni projekat odnosi se na ugovor “Energoinvesta” o izgradnji 150 kilometara dugog dalekovoda u Etiopiji u vrijednosti od 45 miliona dolara.
Igor Gavran, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da pronalazak alternativnih tržišta ide vrlo teško, pogotovo što se uvijek otvaraju potencijalna nova krizna žarišta.
“Postojale su ideje da se neki poslovi pokrenu u Iranu, ali će nove sankcije SAD i Evropske unije prema toj zemlji, nažalost, uticati i na gubitak te šanse. Postoje i pokušaji nastupa naših građevinskih firmi u Saudijskoj Arabiji, ali to ni izbliza ne može nadomjestiti izlazak iz sjeverne Afrike”, navodi Gavran.
Spoljnotrgovinska komora BiH ranije je i inicirala posjetu bh. privrednika Kataru, koji nudi velike projekte, prije svega u izgradnji infrastrukture za potrebe organizacije Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine, ali nije našila na pozitivan odziv bh. građevinara.
“Iako će većinu poslova u Kataru vjerovatno dobiti kineske kompanije, smatram da je bilo mjesta i za bh. firme da nađu svoj interes. Međutim, naše kompanije za to jednostavno nisu bile zainteresovane, iz meni nepoznatih razloga”, ukazuje Kajadžisalihović.
Kao najveću prepreku za prelazak naših građevinskih firmi na neosvojena tržišta, navodi skupe troškove transporta mašina i opreme, koje finansijski mogu podnijeti samo rijetke kompanije poput “Energoinvesta”. Nezavisne novine