BERLIN, Zaposleni u više od polovine najrasprostranjenijih zanimanja u Njemačkoj danas zarađuju znatno manje nego 1990. godine.
Istraživanje hamburškog instituta Statista pokazalo je da, kada je o bruto primanju riječ, najveći gubitak imaju ljekari, a da su primanje znatno opala i informatičarima i zaposlenima u reklamnim agencijama.
Rezultati studije pokazuju da u svakom drugom od 100 najrasprostranjenijih zanimanja u Njemačkoj zaposleni zarađuju manje nego prije 20 godina. Istraživači su u vidu imali i inflaciju koja je od 1990. ukupno iznosila 47 odsto. Zbog toga su zaposleni zarađivali manje čak i u onim branšama u kojima su primanja nominalno porasla.
Najdrastičnije su opala primanja ljekara, koji su prošle godine doduše u prosjeku zarađivali 6.400 evra mjesečno bruto i bili na prvom mjestu liste najbolje plaćenih. Ali, to je realno 50 odsto manje nego što su zarađivali 1990. godine.
Za oko 30 odsto su opala realna primanja zaposlenih u reklamnih agencijama, informatičara i zubotehničara.
U proteklih 20 godina su pak porasla primanja bankarskih službenika i savjetnika za ulaganje novca, namještenika u državnoj upravi i posrednika u kupovini i iznajmljivanju nekretnina, djelom i za 20 odsto, i to sa uračunatim porastom inflacije.
Istraživanje je pokazalo i da je porastao broj preduzeća koji zaposlenima ne isplaćuje tzv. 13. platu pred božićno-novogodišnje praznike. No, istovremeno je uvećan broj firmi u kojima i zaposleni učestvuju u “podjeli kolača” u slučaju porasta profita.
