BANJALUKA, Borba protiv rada na crno biće jedan od prioriteta Asocijacije poslodavaca BiH, tvrdi Nihad Imamović, novoimenovani predsjednik Upravnog odbora tog udruženja poslodavaca na državnom nivou.
On ukazuje da poslodavci samo kroz korektan i pošten odnos prema državi i radnicima mogu za sebe tražiti povoljnosti, kao što je smanjenje opterećenja za doprinose.
“Ako bi svi oni koji rade na crno bili prijavljeni, onda bi država poslodavcima mogla smanjiti opterećenja, a da joj prihod ostane isti”, ističe Imamović.
Kao prvi zadatak Asocijacije navodi okupljanje što većeg broja poslodavaca iz cijele BiH koji bi zajednički nastupili prema državnim organima u cilju stvaranja povoljne klime za razvoj domaće privrede. Asocijacija će, prema njegovim riječima, uskoro izaći s konkretnim planovima za naredni četvorogodišnji period.
Koje su trenutne aktivnosti Asocijacije poslodavaca BiH?
IMAMOVIĆ: Sa Sindikatom na nivou BiH i Vijećem ministara želimo se dogovoriti u vezi s formiranjem ekonomsko-socijalnog vijeća BiH te izraditi analizu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU na osnovu koje ćemo formirati ekspertne timove za izradu pojedinih zakona koji će pospješiti razvoj domaće privrede. Kontaktirali smo Kabinet visokog predstavnika Miroslava Lajčaka u kojem smo dobili osobu za stalni kontakt, dok smo sa Direkcijom za evropske integracije BiH dogovorili uključenje u pregovore sa EU. Razgovarali smo, takođe, sa Svjetskom bankom koja pravi studiju ekonomskog razvoja BiH. U utorak u Ljubljani imam razgovor s predsjednikom Udruženja poslodavaca EU u vezi s pridruživanjem naše asocijacije tom udruženju, čime bismo bili na izvoru informacija o dostupnim pretpristupnim fondovima EU, čija bismo sredstva mogli uložiti u razvoj naše privrede i otvaranje novih radnih mjesta.
Koliko se na poslodavce odražava blokada rada Spoljnotrgovinske komore BiH?
IMAMOVIĆ: Lično smatram da nema blokade rada Vanjskotrgovinske komore (VTK), već da postoje problemi sa detašmanima i rotacijom na mjestu generalnog sekretara na kojoj insistiraju predstavnici RS. Kada je riječ o detašmanima za koje je zadužena VTK, dogovorili smo se da ih izdaju privredne komore RS i FBiH s tim da taj proces mora biti transparentan, jer VTK kao odgovorna institucija mora imati uvid kome se detašmani izdaju. Do sada su izdavani bjanko formulari VTK sa pečatom i potpisom, što ćemo riješiti kroz razvoj informacionog sistema na taj način da će detašmane izdavati u Banjaluci i Sarajevu, a da će VTK o tome imati evidenciju za sat vremena. Kao član Upravnog odbora VTK ne vidim problem i uz malo dobre volje on se može riješiti.
Kako gledate na povećanje plata državnih funkcionera u situaciji visoke javne potrošnje u BiH?
IMAMOVIĆ: Sada u FBiH imate situaciju da doprinosi na platu iznose 69 odsto, što uz nekoliko procenata dodatnih izdvajanja opterećenje diže na čak tri četvrtine ličnog dohotka. Asocijacija se mora boriti da ta izdvajanja budu što manja, a jedan od načina je da naši članovi budu samo oni poslodavci koji plaćaju pune doprinose na plate. Jer kako mi drugačije možemo tražiti povoljnosti od države i razumijevanje sindikata, ako varamo državu i radnike. Borba protiv rada na crno biće jedan od naših prioriteta, jer ukoliko hoćemo biti ozbiljan partner države moramo biti korektni i pošteni. Ako bi svi oni koji rade na crno bili prijavljeni, onda bi država poslodavcima mogla smanjiti opterećenja, a da joj prihod ostane isti.
Potpuno ste u pravu kada kažete da su plate državnih činovnika visoke, a postoje i zahtjevi da se povećaju i njihove penzije, pa bi one poslanicima i delegatima u parlamentu dostizale 2.500 KM. To sigurno nije korektno, ako se zna da radnik bez obzira na godine staža i visinu plate može dobiti penziju u iznosu od najviše 1.380 KM. Zaista nije korektno da ti ljudi imaju manju penziju od poslanika koji je u parlamantu sjedio četiri godine.
Prisutan je sve veći jaz u platama zaposlenih u administraciji i budžetskih korisnika u odnosu na radnike u industriji. Da li je to održivo i kuda nas vodi?
IMAMOVIĆ: To će sigurno imati svoje posljedice. U FBiH imamo situaciju da se iz budžeta na ime socijalnih kategorija finansira 200.000 ljudi, što ni jača privreda od naše ne može da izdrži. Znači, prvo treba napraviti reviziju socijalnih davanja, a plate državnih činovnika vezati za prosječni lični dohodak. Prosječna plata zaposlenih u RS iznosi čini mi se oko 800 KM, a u FBiH 750 KM, što je posljedica rasta plata u administraciji, a ne u privredi.
Država iz godine u godinu sve više puni kasu od prihoda po osnovu PDV-a, ali se privrednici stalno žale da se malo toga vrati u privredu kroz podsticaje?
IMAMOVIĆ: Tačno. Ako bi se napravila analiza vidjelo bi se da se vrlo malo prihoda vraća u vidu podsticaja privredi, iako su se upravo na taj način razvile evropske zemlje, pogotovo u oblasti poljoprivrede. Na nivou BiH bi trebalo donijeti strateške ciljeve kada je u pitanju privreda i onda reći na koji način stimulisati određenu stratešku granu, bila ona poljoprivreda, turizam ili crna metalurgija. Nezavisne N.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba