LESKOVAC, Na području Jablaničkog okruga berba višnje je u punom jeku, a višnjari su zadovoljni kvalitetom, ali ne i otkupnom cijenom.
Više od 80 odsto roda je prva klasa i skoro sva višnja odlazi inostranim kupcima.
Prosječan prinos po stablu u većini voćnjaka je između 15 i 20 kilograma.
Zbog niske otkupne cijene od 30 dinara za kilogram dio roda neće biti ni ubran, tvrde proizvođači i najavljuju sječu višnjika.
“Imam 800 stabala a cijena je veoma slaba. Nema samo za radnike da se uklopimo. Troškovi su mnogo veliki, hemikalije su skupe, višnja je pala na nulu i nemamo drugi izlaz sem da ih posječemo, da očistimo, pa da za sljedeću godinu posijemo pšenicu da imamo šta da jedemo”, komentariše proizvođač Milian Mikić iz sela Donja Jajina.
Kada počne berba višanja sezonski posao na području Leskovca dobije oko 3.000 berača.
Oni su, takođe, nezadovoljni, jer zarađuju 15 dinara za svaki kilogram ubranih višanja.
“Ma nije teško, navikli smo da radimo, ali nažalost ni za gazdu ni za radnika nije dobro. Cijena niska, ali ostali smo bez posla, pa moramo da radimo. Dnevno može da se zaradi od 1.500 do 2.000 dinara, ali to zavisi od brzine berača”, objašnjava sezonska radnica Dragana Tončić.
Hladnjačari i otkupljivači ne žele javno da govore zašto je otkupna cijena niska.
Nezvanično, oni tvrde da je ove sezone višnja izuzetno dobro rodila kod konkurenata u Mađarskoj i Poljskoj, i da oni diktiraju izvoznu cijenu.
U leskovačkom kraju višnja se gaji na 2.500 hektara, a proizvođači nemaju nijedno aktivno udruženje višnjara. Tanjug
