BEOGRAD, Nevrijeme orkanske snage gotovo je uništilo ovogodišnji rod poljoprivrednih kultura. Nanijeta je višemilionska šteta ratarima i voćarima i uništeni izvozni poslovi sa Rusijom i Evropskom unijom.
Samo u posavotamnavskoj opštini Koceljeva u nevremenu je izgubljeno milion evra. Grad veličine oraha, praćen olujnim vetrom, ostavio je pustoš u voćnjacima i kukuruzištima kod Kraljeva, dok je u valjevskom kraju pričinjena velika šteta na čak 2.500 hektara poljoprivrednih površina.
– Zahvaćeno je oko 15 kvadratnih kilometara. Najviše problema, najprije su napravili potoci i rječice, a onda je nabujala Tamnava. Putna infrastruktura pretrpjela je znatna oštećenja i po selima i u varošici – priča predsjednik opštine Koceljeva Veroljub Matić, koji je u ponedjeljak obilazio ugroženo područje.
Prema njegovim riječima, Koceljeva ima problema i sa klizištima, koja obično “prorade” tek kada se situacija sa padavinama malo slegne, pa se ovih dana savjetuje oprez. Opštinska komisija za procjenu štete trebalo bi ubrzo da sagleda stanje, a Matić se nada da će i Vlada Srbije pomoći u sanaciji puteva i nadoknadi poljoprivrednim proizvođačima.
U mačvanskoj opštini Bogatić, štete su već procjenjene na milion evra. Prošle sedmice gradom je zahvaćeno oko 3.000 hektara, a za samo pola sata u dijelu Badovinaca i Crnobarskog Salaša, led je slistio sve povrće. Olujni vjetar kod domaćina Pantelije Slepčevića koji ima 30 ari paprike, odnio je skoro sve zaštitne mreže.
– U “epicentru” oluje, povrtarske kulture uništene su 100 odsto. Dejstvovale su protivgradne stanice, ali su imale samo 3 do 5 raketa, što je znatno manje nego prošle godine kada ih je bilo 8 do 12 – kaže predsjednik opštine Radenko Petrić.
Direktor Direcije za poljoprivredu u Šapcu Predrag Srdanović kaže da je, tokom prošle sedmice, grad veličine od oraha do šišarke, zahvatio 18 sela ili oko 27.000 hektara. Šteta se još procjenjuje, ali ne može biti manja od 100 miliona dinara. Najteže su stradali Mrđenovac, Orid, Miokus, gdje je vjetar nosio veoma skupe plastenike.
– Povrtari su posljednjih godina značajno ulagali u gradnju plastenika, podizali namjenske kredite i imali veliki broj zasada, baš u selima oridskog basena. Oluja ih je strahovito pogodila i biće im neophodna pomoć da se izvuku iz krize – kaže Predrag Srdanović.
Valjevo: Šteta ogromna
Nevrijeme koje je u subotu nešto iza podneva pogodilo valjevski kraj, pričinilo je veliku štetu na čak 2.500 hektara poljoprivrednih površina. Potpuno ili djelimično su oštetili voćnjake, malinjake, bašte, plastenike, kukuruz, pšenicu…
Olujni vjetar izvaljivao je stabla, skidao crep sa krovova. Šteta koju je nevrijeme pričinilo u subotu tek će se procjenjivati, jer komisije upravo obilaze teren. Na prvi pogled, međutim, uočava se da je šteta ogromna.
Šteta na plastenicima je totalna, nešto bolje su prošli usevi koji su u takvoj fazi rasta da se može očekivati njihov oporavak. Ječam i pšenica su polegli, kukuruzu je omlaćeno lišće. Na voću jak vjetar je oštetio plodove. Šljiva je nešto bolje prošla, jer još nema razvijen plod.
Kraljevo: Grad obrao šljive
Nevrijeme koje je u nedjelju popodne zahvatilo Kraljevo i okolinu nanijelo je veliku štetu cijelom kraju, posebno voćnjacima i usjevima.
Jaka kiša i grad veličine oraha, praćeni olujnim vjetrom, ostavili su pustoš u u Vrdilima, Dedevcima, Bukovici, Roćevićima i Lascu, na padinama Jelice i Troglava, gdje je u pojedinim voćnjacima gotovo uništen kompletan ovogodišnji rod šljive po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat. Stradali su i voćnjaci sa kajsijama i jabukama, ali i kukuruz koji će na kraju vegetacije moći da se iskoristi samo za silažu.
Najviše je stradao šljivik od dva i po hektara Stanislava Trifunovića iz Bukovice u kojem je uništen kompletan ovogodišnji rod od oko 200 kilograma šljiva po stablu. U ovaj šljivik Trifunovići su uložili 1,5 miliona dinara, ali su ga, na sreću, i osigurali.
Za odbranu nema para
– Problem je opet manjak novca u budžetu za protivgradnu odbranu, tako da proizvođači raketa u periodu kad nema gradonosnih oblaka, od oktobra do aprila, ne rade, jer posao nije ugovoren. I da ima novca za te namjene, oni sada ne mogu da proizvedu potreban broj raketa – rekao je Zoran Babić, šef operative Hidrometeorološkog zavoda. U valjevskom “Krušiku”, međutim, kažu da nije nikakav problem da proizvedu koliko god treba protivgradnih raketa, pod uslovom da narudžbina stigne i da se – plati.
Goloruki na Iliju gromovnika
Protiv gradonosnih oblaka širom Srbije ljudi se bore bezmalo – goloruki! Svaka protivgradna stanica umjesto sa predviđenih 12, “naoružana” je u prosjeku sa samo – tri protivgradna projektila!
– Odgovornost treba tražiti u državnim organima, u Hidrometeorološkom zavodu Srbije. Ključno pitanje je zbog čega nisu u većem obimu spriječili posljedice jakog nevremena, koje je zadesilo Valjevo i okolinu – kaže Milan Mihailović, načelnik Odjeljenja za vanredne situacije.
U Radarskom centru mjesec dana prije početka sezone velikih vremenskih nepogoda upozoravali su da ovako nešto može da se desi, pošto je tada svaka od 181 protivgradne stanice raspolagala samo sa pet raketa!
– Sa 67 stanica strjelci su u subotu ispalili 270 projektila. Na teritoriji Valjeva dejstvovali smo u dva navrata u razmaku od pet minuta i sa 25 stanica u gradonosne oblake ispaljeno je 95 raketa – kaže Zoran Babić iz Radarskog centra “Valjevo” na Blizonjskom visu. – Tada su potrošene sve trenutne zalihe raketa. Da smo ih imali više, efekat bi bio znatno uspješniji. Međutim, već duže vrijeme naše stanice umjesto 12 imaju samo po tri rakete.
U “Krušiku” saznajemo da proizvodnja protivgradnih raketa zavisi od porudžbine. Do juna Hidrometeorološki zavod Srbije od “Krušika” je naručio i platio samo 500 protivgradnih raketa! Isto je bilo i prošle godine.
– Početkom godine nabavljeno je samo 4.500 raketa, što je sa postojećim zalihama i eventualno novim nabavkama, apsolutno nedovoljno. Utisak je da postoji namjera da se protivgradna zaštita u Srbiji što više oslabi – upozoravao je još krajem aprila u “Novostima” Miodrag Stojanović, šef Radarskog centra “Valjevo”. Novosti
