BANJALUKA, Slobodne bescarinske zone u Republici Srpskoj privukle bi investitore i otvorile nova radna mjesta za veliki broj građana, ali bez usaglašenosti zakona na nivou BiH ostaju samo slovo na papiru.
Mišljenje je ovo privrednih stručnjaka koji su se danas okupili na prezentaciji “Slobodne zone u svijetu i Evropi – opšti uslovi poslovanja u slobodnim zonama, primjer Slobodne zone Pirot”, održanoj u Banjaluci.
Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva RS, kazao je da će ovo ministarstvo u zadnjem kvartalu 2020. godine u planu svog rada imati i Zakon o slobodnim zonama.
“Želimo da čujemo što više pozitivnih iskustava u vezi sa slobodnim poslovnim zonama, da bismo došli do što boljih rješenja za ovaj zakon”, rekao je Petričević.
Dodao je da su ugostili predstavnike Slobodne zone “Pirot”, jer je ta zona najinovativnija u Evropi i treća u svijetu.
“Iz Pirota smo čuli na koji način funkcionišu ove slobodne zone, te šta možemo od njih da naučimo i primijenimo u našem zakonskom rješenju”, kazao je Petričević.
Zoran Petrović, pomoćnik direktora Slobodne zone “Pirot”, kazao je da je cilj posjete Banjaluci promocija ove poslovne zone, te prenošenje znanja i pozitivnih iskustava.
“Mi smo predstavili zakonska rešenja i predložili neka moguća rešenja i pravce razvoja slobodnih zona u RS i BiH. Naša zona je najinventivnija slobodna zona u Evropi i treća na svetu, a rezultat na godišnjem nivou nam je oko milijardu evra”, objasnio je Petrović.
Istakao je da slobodna zona podrazumijeva poslovanje bez carine i PDV-a.
“U našoj slobodnoj zoni sav repromaterijal koji se unese radi proizvodnje namenjene izvozu, kao i izgradnja objekata, te proizvodna oprema su oslobođeni carine i PDV-a”, rekao je Petrović.
Dodao je da je Vlada Srbije donijela posebnu uredbu kojom su i svi energenti važni za proizvodnju oslobođeni plaćanja PDV-a.
“Sve to skupa može da predstavlja značajnu uštedu firmi i da pomogne njihovom razvoju. Takođe, poslovanje između različitih firmi unutar slobodne zone oslobođeno je carina i PDV-a”, zaključio je Petrović.
Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, kazao je da je osnovni benefit slobodnih carinskih zona taj da se ne plaćaju carina i PDV, ali takva zakonska rješenja moraju biti usklađena sa zakonima na nivou BiH.
“Privrednici koji posluju u poslovnoj zoni bili bi oslobođeni od plaćanja električne energije, vode i kanalizacije sa svim elementima koji se tiču poslovanja, kao što je prevoz, te kvalitetnog odvoza smeća, sekundarnih repromaterijala… Benefit za lokalne zajednice je povećano zapošljavanje, a radnici bi zarađena sredstva trošili u toj lokalnoj zajednici”, rekao je Ćorić.
Prema njegovim riječima, benefite ne treba očekivati odmah na početku.
“Za početak treba stvoriti zakonske pretpostavke da privredni subjekti koji dođu budu oslobođeni PDV-a i carina, te im obezbijediti kvalitetnu infrastrukturu, pa tek onda tražiti investitore. Jedan zadovoljan investitor će prenijeti svoja iskustva drugome i time će veći broj investitora biti zainteresovan za tu slobodnu zonu”, objasnio je Ćorić.
Kazao je da zasad lokalne zajednice mogu raditi na infrastrukturi ovih zona i djelovati kao industrijske zone, dok se ne stvore zakonski uslovi za bescarinske zone.
Radenko Komljenović, načelnik Odjeljenja za privredu grada Banjaluka, smatra da postojeći Zakon o slobodnim zonama treba doraditi po ugledu na slobodne zone iz regiona.
“Te zone rade na principu oslobađanja od PDV-a i carina. Mislim da će bez toga, što treba država da obezbijedi, veoma teško investitori odlučiti da dođu kod nas kad takve zone imaju u Srbiji, Poljskoj ili Turskoj”, rekao je Komljenović.
Istakao je da Banjaluka kao administrativni centar RS sigurno ima neke prednosti da dobije prvu slobodnu poslovnu zonu u RS, ali da i druge lokalne zajednice imaju podjednake mogućnosti za bescarinske zone.
“Ključno je da lokalne zajednice obezbijede zemljište, kao i infrastrukturu, a uz olakšice koje bi država trebalo da da stvara se mogućnost za otvaranje ovakvih poslovnih zona”, kazao je on. Anja Matarugić/Nezavisne