MILANO, Svjetske cijene pšenice će narednih mjeseci biti visoke i nestabilne, ali one još uvijek ne prijete izazivanjem opšte inflacije cijena hrane na svjetskom tržištu.
“Izlazimo na kraj s problemom (smanjenja svjetskog roda žitarica) posežući za zalihama. Kad se one smanje, cijene će biti još hirovitije nego što su sada”, izjavio je Abdolreza Abasijan, analitičar tržišta žitarica pri Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) u intervjuu za Rojters.
Abasijan predviđa da će ovakvo stanje potrajati dok ne bude preciznijih prognoza globalne žetve u 2011. godini, što bi značilo do aprila ili maja 2011.
On napominje da će FAO, zbog nižih procjena ruske žetve, sniziti svoju prognozu svjetskog roda žitarica u 2010. za pet do sedam miliona tona, u odnosu na prethodnu od 651 milion tona, kao i da će za par miliona tona smanjiti prognozu svjetskih zaliha pšenice.
Abasijan ruski rod pšenice u ovoj godini prognozira na svega 42 do 43 miliona tona, što bi bilo 20 miliona tona manje nego u 2009.
On navodi da su veoma mali izgledi da se loše vremenske prilike produže u Rusiji ili značajnije pogode neke druge bitne proizvođače pšenice na sjevernoj hemisferi, što bi ugrozilo jesenju sjetvu.
Ukoliko se tako nešto ipak dogodi, svjetske raspoložive količine pšenice u narednoj sezoni (jul 2011.-jun 2012.) bi došle u pitanje, napominje Abasijan.
S druge strane, sadašnje više cijene pšenice na svjetskom tržištu bi mogle da podstaknu farmere širom svijeta da posiju više hljebnog žita, pa postoji teoretska mogućnost da već u narednoj sezoni dođe do zagušenosti svjetskog tržišta pšenicom.
Abasijan smatra da, dok god se rast cijena zadržava na pšenici, nema opasnosti od globalne inflacije na sektoru hrane. Rizik od inflacije cijena hrane postoji možda jedino u zemljama u kojima ona ima veliki udio u indeksu inflacije, kao što je Indija.
On navodi da će indeks cijena hrane FAO (koji predstavlja mjeru mjesečnih promjena međunarodnih cijena korpe prehrambenih sirovina), biti viši za avgust nego što je bio za jul, kad je dostigao najviši nivo za prethodnih pet mjeseci. Taj indeks će, po riječima Abasijana, vjerovatno da se povećava i u naredna dva-tri mjeseca.
Rast cijena ovog indeksa za avgust će podstaći cijene žitarica, šećera, biljnih ulja i masti.
Zvaničnik FAO je još jednom kao nepraktičnu odbacio ideju o stvaranju globalnih zaliha žitarica, koje bi obezbijedile stabilnost snabdijevanja i cijena. On se zapitao ko bi to platio i ko bi takve zalihe nadgledao, navodeći da nijedna zemlja ne bi preuzela odgovornost za ove zalihe, niti neka međunarodna institucija ima kapacitet da se time bavi.
Abasijan umjesto toga predlaže da i zemlje izvoznice i zemlje uvoznice žitarica izaberu predstavnike na najvišem nivou za sektor hrane, koji bi se bavili eventualnim kriznim situacijama, kao što se ministri finansija i predstavnici centralnih banaka bave krizom na finansijskom tržištu. Tanjug
