NJUJORK, Na Wall Streetu su u srijedu cijene akcija blago porasle, drugi dan zaredom, a trgovalo se nesigurno nakon što je Fed poručio da je ekonomija vjerovatno dovoljno snažna da bi izdržala povećanje kamata do kraja ove godine.
Dow Jones ojačao je 31 bod, ili 0,17 odsto, na 17.935 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,20 odsto, na 2.100 bodova, a Nasdaq indeks 0,18 odsto, na 5.064 boda.
Nakon dvodnevne sjednice, juče su čelnici američke centralne banke poručili da najveća svjetska ekonomija umjereno raste i da je vjerovatno dovoljno snažna da bi izdržala povećanje ključnih kamatnih stopa do kraja godine.
Nakon pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, Fed je smanjio procjenu rasta američke ekonomije u ovoj godini na 1,8 do 2 odsto, dok je ranije prognozirao da će porasti između 2,3 i 2,7 odsto.
Na konferenciji za medije nakon sjednice predsjednica Feda Janet Yellen kazala je da će odluka o kamatama zavisiti o daljim ekonomskim pokazateljima i da želi jasniju potvrdu da se tržište rada oporavlja i da će plate rasti brže nego dosad.
Fed procjenjuje da će do kraja godine stopa nezaposlenosti u SAD-u iznositi između 5,2 i 5,3 odsto, nešto više nego što su nedavno prognozirali, ali niže u odnosu na sadašnjih 5,5 odsto.
Većina zvaničnika Feda procjenjuje da će kamate biti povećane do kraja ove godine, ali su ponešto smanjili procjene o tempu rasta kamata u iduće dvije godine.
I prije i nakon poruka Feda na tržištu je vladala nesigurnost, pa su se indeksi izmjenjivali u pozitivnom i negativnom području.
“Fed govori o djelimičnom stezanju tržišta rada, što bi mogao biti signal da je povećanje kamata korak bliže. S druge strane, ponešto su smanjena očekivanja o tempu rasta kamata. Te dvije stvari izazvale su kretanje cijena akcija malo gore, pa malo dole”, kaže Nick Kalivas, strateg u kompaniji PowerShares.
Ipak, čini se da je na tržištu prevladao stav da kamate neće biti povećane već u septembru nego u oktobru ili decembru, pa su prinosi na američke obveznice, koji su prošle sedmice dostizali najviše nivoe u osam mjeseci, juče pali. Zbog toga je pao i kurs dolara.
Na tržištima vlada oprez i zbog mogućeg bankrota Grčke jer nema nikakvog pomaka u pregovorima između Atine i njenih kreditora o rješavanju dužničkih problema.
Grčka vlada ne pristaje provesti reforme koje traži evrozona kako bi joj odobrila novu ratu kredita, a krajem juna Grčkoj na naplatu stiže MMF-ov kredit od 1,6 milijardi evra. Atina nema novca za isplatu te obaveze, što znači da bi, ako se u međuvremenu nešto ne promijeni, mogla bankrotirati i izaći iz evrozone.
Njemački list Bild objavio je juče da su ministri finansija Njemačke, Belgije, Litvanije i Slovenije izvršili pritisak na Grčku da ispuni obaveze u vezi reformi koje je dala kreditorima kako bi dobila dalju pomoć, no grčka vlada poručuje da nije spremna smanjiti penzije i povećati PDV, što traže kreditori.
Ministri finansija evrozone sastaju se u četvrtak kako bi pokušali pomaknuti razgovore s Atinom s mrtve tačke i izbjeći grčki bankrot. No, analitičari smatraju da je malo vjerovatno da će se postići napredak u pregovorima.
Zbog toga su juče na evropskim berzama cijene akcija pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,44 odsto, na 6.680 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,60 odsto, na 10.978 bodova, a pariški CAC 1,02 odsto, na 4.790 bodova. Hina