Nerealno ukidanje doprinosa na plate u FBiH

SARAJEVO, Poslodavci u FBiH inicijativu o potpunom ukidanju doprinosa na plate u proizvodnji smatraju pozitivnim signalom nove federalne vlade da želi ekonomiju staviti u prvi plan, dok su stručnjaci skeptični i prijedlog nazivaju nerealnim.
Pojašnjavajući svoju inicijativu, dopremijer FBiH Jerko Ivanković Lijanović rekao je da se potpuno ukidanje doprinosa na plate razmatra za poljoprivredu, lov i šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo, prerađivačku industriju i građevinarstvo.
Manjak prihoda u fondovima koji bi tako nastao bio bi, kaže, nadomješten oporezovanjem toplih obroka u ostalim djelatnostima i to u neoporezivom dijelu koji po Kolektivnom ugovoru iznosi do dva odsto plate, a što je 14 do 15 KM dnevno.
“Ukidanjem doprinosa radnici u proizvodnji bili bi bolje plaćeni, učinkovitost rada bila bi veća, a grane industrije konkurentnije na tržištu. Time bismo zaustavili dalje otpuštanje radnika i stvorili pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta”, kaže Ivanković Lijanović.
Dodaje da su analize o efektima ovih mjera u toku, ali da preliminarni podaci govore da zbog potpunog ukidanja doprinosa u pojedinim proizvodnim granama ne bi došlo do udara na fondove.
“Prosječan topli obrok u FBiH iznosi oko 200 KM i ako se na taj iznos dodaju doprinosi od 68 odsto, odnosno 137 KM, onda na broj radnika u tim djelatnostima dolazimo do brojke od oko 50 miliona KM mjesečno, odnosno 600 miliona KM godišnje koje bismo na taj način prikupili. To je mnogo više od onoga novca koji bi fondovima nedostajao zbog ukidanja doprinosa na pojedine djelatnosti”, obrazlaže Ivanković Lijanović.
Ova mjera, dodaje, imala bi pozitivan efekat za ekonomiju, jer bi privreda postala konkurentnija, a time i dobila kreditnu sposobnost zbog čega bi mogla da se zadužuje kod banaka radi novih investicija. To bi pokrenulo banke da otvore kase i nakon dvogodišnje krize krenu sa većim kreditnim plasmanima.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, smatra da je novi federalni dopremijer uputio pozitivne signale da Vlada FBiH namjerava više pažnje posvetiti ekonomiji.
“Očigledno da sa visokom stopom doprinosa nemamo ambijent za nova zapošljavanja”, kaže Bakšić i dodaje da su stope doprinosa u zemljama okruženja niže nego u BiH zbog čega su one konkurentnije.
Dodaje da osim fiskalnih postoje i parafiskalni nameti i da temeljita analiza treba da pokaže gdje postoji mogućnost da se poslodavci koji žele da otvore nova radna mjesta rasterete.
Tomislav Majić, direktor Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, smatra da je prijedlog o potpunom ukidanju doprinosa u proizvodnji naivan i nezdrav.
“Doprinosi se mogu smanjiti u proizvodnji i to na nivo evropskog prosjeka od 40 odsto, ali uz uslov da to bude dugoročna mjera. Međutim, ne mogu se potpuno ukinuti, jer oporezovanje toplog obroka, kako promišlja Ivanković Lijanović, ne može nadoknaditi prihode fondovima”, konstatuje Majić.
Ističe da privredu treba rasteretiti jer su zbirni nameti na plate u FBiH 70,5 odsto i najveći su u svijetu, dok, na primjer, u zemljama okruženja, Srbiji i Hrvatskoj, iznose oko 48 odsto. Stoga predlaže smanjenje administracije na svim nivoima, od opština do države, te usmjeravanje oslobođenog novca u javne radove, dok bi se privredi istovremeno moglo pomoći subvencijama i drugim stimulativnim mjerama.
Rasterećenje  neophodno
Avdo Rapa, potpredsjednik Privredne komore FBiH, smatra da je dobro što je pitanje rasterećenja privrede stavljeno na dnevni red, ali ne vjeruje da je ideju o potpunom ukidanju doprinosa moguće realizovati.
“Da smo uređeno društvo i da se sve što se zakonima reguliše i ispoštuje, možda bi se to moglo realizovati”, kaže Rapa.
Konstatuje da je smanjenje stope doprinosa nužno da bi se domaći proizvođači razvijali i bili konkurentniji. Nezavisne novine