BANJALUKA, Povrtlare i pijačare po gradovima Republike Srpske sada uništava nepovjerenje kupaca. Bez obzira što prodaju povrće koje nije sa poplavljenih područja, malo ko se usuđuje kupovati, iako dovitljivi prodavci čak postavljaju natpise „Jagode sa brda“ poput ove slike sa bijeljinske pijace.
Prodavci voća i povrća, koji su zakupili tezge na bijeljinskoj Zelenoj pijaci ne pamte da su u ovo doba godine jagode bile jeftine od 1,5 do 2 KM. Međutim, i pored izuzetno niske cijene, kupci su nepovjerljivi, jer se plaše da je izloženo voće i povrće stiglo iz poplavljenih krajeva Semberije. Mnogi zakupci tezgi su ogorčeni, jer je promet pao na minimum, građani su nepovjerljivi i uplašeni. Prodavci ističu da je bolje bilo zatvoriti pijacu, kako i oni i građani ne bi bili izlagani neprijatnim situacijama i ogromnim gubicima.
Rade Jović, jedan od prodavaca, za poslovni portal „CAPITAL“ priča da po hiljadu puta ponavljaju iste riječi, da je povrće i voće bezbjedno za ishranu, te da je stiglo iz krajeva koji nisu bili zahvaćeni poplavama.
„Uostalom, postoji sanitarna inspekcija. Sve se može provjeriti i utvrditi kvalitet izložene robe. Tamo gdje je bila poplava, nema jagoda, niti drugog voća i povrća. Sve je uništeno, kako u plastenicima, tako i na otvorenim poljima. Jagoda nam stiže iz brdskih područja Semberije, sa Cera u Srbiji, krompir iz Hercegovine, voće, uglavnom, iz uvoza“, kaže Jović.
Na pijaci gotovo i da nema lisnatog povrća, salata i kupusnjača, jer ih skoro niko i ne traži.
Goran Perković, profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo s razlogom upozorava upozorava da se povrće, kao što su salata, špinat, lisnato povrće, kupusnjače sa poplavljenog područja ne smiju koristiti za ishranu.
„Luk i krompir sa poplavljenog područja treba zaštititi odgovarajućim sredstvima i ne smiju se koristiti u narednih mjesec i po dana. Moramo spriječiti crijevna oboljenja i žuticu. Povrće koje je bilo u direktnom dodiru sa poplavnim talasom ne smije se koristiti u ovom trenutku. Sve što nije bilo zahvaćeno poplavnim talasom bakteriološki i sanitarno je ispravno i može se koristiti za ishranu“, kaže profesor Perković.
CAPITAL: Ljubo Ljubojević