BANJALUKA – Novac iz budžeta gradova u Republici Srpskoj za subvencionisanje gradskog i prigradskog prevoza dodjeljuju se, najvećim dijelom za održavanje likvidnosti prevoznika, a predstavnici gradskih uprava revizorima nisu prezentovali opravdanost niti efekte ovih subvencija.
Podaci su ovo iz najnovijeg izvještaja Glavne službe za revizija javnog sektora o reviziji učinka javnog gradskog i prigradskog prevoza u Republici Srpskoj. Revizori su ukazali na brojne probleme i nepravilnosti u njegovom funkcionisanju.
Prema njihovim riječima, subvencije su najvećim dijelom bile namijenjene za sufinansiranje dijela cijene đačkih karata, dok su dijelom dodjeljivane i prevoznicima za obavljanje prevoza na nerentabilnim linijama u cilju održavanja postojećeg broja korisnika tih linija.
Revizori naglašavaju da postojeća visina cijene i skroman asortiman karata, kao i postojeći nivo integracije mreže linija ne obezbjeđuju uslove u kojima bi se javnom autobuskom prevozu dala prednost u odnosu na prevoz putničkim automobilom.
„U većini gradova usluga vršenja javnog prevoza putnika sa prevoznicima nije regulisana ugovorom. U tri od osam gradova i to u Banjaluci, Prijedoru i Trebinju, vršenje javnog prevoza je regulisano ugovorima, dok osnov prevoznicima za prevoz putnka u najvećem broju slučajeva predstavlja rješenje o registraciji redova vožnje“, stoji u Izvještaju.
Revizori upozoravaju da su inspekcije, prvenstveno saobraćajna provodile nadzor i kontrole u jako malom obimu i bez značajnijeg uticaja na funkcionisanje javnog prevoza.
Takođe, kako navode, aktivnosti komunalne policije, u smislu nadzora i kontrole funkcionisanja javnog prevoza praktično da se nisu provodile ili su svedene na minimum bez odgovarajućih efekata u cilju unapređenja javnog prevoza.
„Stepen uređenosti velikog broja stajališta je na relativno niskom nivou, naročito izvan uže gradske jezgre. Mnoge površine uz kolovoz koje se koriste za ulazak i izlazak putnika iz autobusa nisu obilježene horizontalnom ili vertikalnom saboraćajnom signalizacijom. Pored toga, veliki broj stajališta ne posjeduje osnovne elemente u pogledu određene komunalne opreme poput naziva stajališta, broja i naziva linije, izvoda iz reda vožnje i slično“, precizirali su revizori.
Upoređujući broj stajališta primijetili su da na teritoriji Prijedora postoji 660, a u Banjaluci koja ima duplo više stanovnike, tek 475 stajališta.
U izvještaju zamjeraju i to što jedinice lokalne samouprave nisu istraživale zbog čega je niska potražnja stanovništva za uslugama javnog gradskog i prigradskog prevoza, i nisu vršile potrebne analize stanja i funkcionalnosti sistema javnog prevoza.
Ni postojeći način izbora prevoznika, prema mišljenju revizora, ne osigurava stabilnost funkcionisnja javnog gradskog i prigradskog prevoza.
„Mjere i aktivnosti gradskih uprava na upravljanju javnim gradskim i prigradskim prevozom putnika nisu rezultirale razvojem javnog prevoza, boljim korišćenjem postojećih kapaciteta javnog prevoza i povećanjem broja korisnika“, ističu revizori.
Kako su dodali, aktivnosti na planu kontrole i izvještavanja nad funkcionisanjem javnog prevoza za putnike nisu bile u funkciji poboljšanja kvaliteta usluga prevoza.
CAPITAL: Bojana Ninković
