SARAJEVO, Kancelarija za veterinarstvo BiH, Agencija za bezbjednost hrane BiH i Kancelarija BiH za zaštitu zdravlja bilja moraju izraditi plan horizontalne i vertikalne kontrole u lancu hrane i stočne hrane, kako bi bili stvoreni uslovi za izvoz mlijeka iz BiH u EU, ističe direktor Sektora privrede Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.
Marinković je u intervjuu Srni pojasnio da od 33 aktivnosti koje mora provesti BiH, da bi mogla izvoziti mlijeko i mliječne proizvode nakon 1. jula u Hrvatsku, zajedničke institucije moraju realizovati 11, institucije na nivou Republike Srpske i Federacije BiH 14, četiri moraju realizovati proizvođači, jednu ovlaštene laboratorije, a tri aktivnosti moraju provesti zajedno entitetske i institucije BiH.
Kancelarija za veterinarstvo treba da dostavi zvaničan dopis za popunjavanje kompletnog upitnika Kancelarije za hranu i veterinarstvo /FVO/ sa sjedištem u Dablinu, zatim treba kompletirati i prevoditi pristigle odgovore, kao i potrebne legislative, te donijeti konačne odluke o broju kandidovanih objekata i farmi.
Marinković objašnjava da bi ova kancelarija trebalo da provede proceduru javne nabavke za realizaciju plana službenog uzorkovanja, da izradi plan službene kontrole primarne proizvodnje, prikupljanja i prerade mlijeka, uključujući plan službenog uzorkovanja, te da održi radionicu sa inspektorima u objektima nominovanim za izvoz u EU o načinu popunjavanja veterinarskih sertifikata.
“Agencija za bezbjednost hrane trebalo bi da pripremi strategiju za laboratorije radi testiranja uzoraka uzetih u okviru službenih kontrola u lancu hrane i stočne hrane, kao i da izradi strategiju komunikacija radi ostvarivanja ciljeva predviđenih Regulativom 882/2004“, napominje Marinković.
Kada je riječ o ovoj agenciji, on pojašnjava da je u njenoj nadležnosti i pripremanje jedinstvenih grafikona svih institucija, na svim nivoima, koje su uključene u provođenje službenih kontrola u lancu hrane i stočne hrane, s opisom zakonske osnove po kojima rade.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH trebalo bi, zajedno sa Agencijom i Kancelarijom za zaštitu bilja, da provjeri sistem kontrole uvoza u vezi sa hranom neživotinjskog porijekla i stočnom hranom, te da predloži izmjene u radu sistema, u skladu sa preporukama “TAIEX eksperata”.
U nadležnosti ovog ministarstva je i revizija Zakona o veterinarstvu u BiH, Zakona o hrani, Zakona o poljoprivredi, te donošenje odluke o instituciji u kojoj će biti uspostavljena centralna baza podataka za službene kontrole, kao i pripremanje tehničke specifikacije i uspostavljanje ove baze.
“Entitetska ministarstva trebaju provesti registraciju farmi, sabirališta i prevoznika sirovog mlijeka i dostaviti listu svih registrovanih Kancelariji za veterinarstvo. Takođe, treba sačiniti reviziju rješenja o odobrenju objekata za izvoz u EU i uskladiti ih s pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla, kao i revidirati ovlaštenja laboratorijama u skladu sa Pravilnikom kojim je preuzeta Uredba EU 2073/2005“, ističe Marinković.
Ministarstva moraju obezbijediti da nadležna veterinarska tijela dobijaju informacije u slučajevima kada laboratorije utvrde nivo somatskih stanica i ukupnog broja bakterija koji nije higijenski ispravan i način ograničavanja prodaje sirovog mlijeka u slučaju neusklađenosti.
“Entitetska ministarstva trebaju propisati obavezu vođenja registara na farmi, u svrhu evidencija utroška lijekova i evidentiranja karence na svim farmama. Kada je riječ o popunjavanju FVO upitnika, trebaju dostaviti odgovore na pitanja iz svoje nadležnosti, pripremiti dokumentaciju na licu mjesta koje potkrepljuje informacije iz upitnika, te provesti sve pripremne radnje u objektima i na farmama, u svrhu utvrđivanja poštivanja svih propisa koji se odnose na izvoz u EU”, precizirao je Marinković.
Opštinske inspekcije u Srpskoj i kantonalne u Federaciji moraju provesti službene kontrole na nominovanim farmama, obezbijediti dosljedno provođenje Pravilnika kojim je preuzeta Uredba EU 853/2004, te detaljno se upoznati o propisima kojima je preuzeta legislativa Unije, kao i o svim odredbama koje potvrđuju veterinarskim sertifikatom.
Ove inspekcije su dužne, prilikom kontrole vode za piće, provjeravati parametre propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode kojim je preuzeta direktiva 98/83, te provoditi kontrolu vođenja evidencija o liječenju životinja na farmama i poštivanje propisane karence za mlijeko, kao i uzimati uzorke, u skladu sa planom službenog uzorkovanja.
Kada je riječ o zajedničkim aktivnostima entitetskih ministarstava i Kancelarije za veterinarsvo, Marinković je istakao da moraju izraditi plan edukacije službenih veterinara koji provode kontrole, dostaviti konačnu listu objekata nominovanih za izvoz u EU, s pripadajućim farmama koji ispunjavaju sve propisane uslove.
Takođe, trebaj izvršiti “audit” svih objekata za izvoz u EU i pripadajućih farmi, izraditi plan službene kontrole primarne proizvodnje, prikupljanja i prerade mlijeka, uključujući plan službenog uzorkovanja, te dostaviti tražene informacije o broju registrovanih i odobrenih objekata. Mljekari moraju revidirati planove samokontrola i uskladiti ih sa zahtjevima higijenskog paketa i sa aktuelnim proizvodnim ciklusom koji se provodi u objektu, uspostaviti sistem razdvajanja i sljedivosti mlijeka koje ispunjava EU standarde u svim fazama – otkupa, prerade, obrade, skladištenja i distribucije.
“Analize vode koje se provode trebaju biti usklađene Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće kojim je preuzeta direktiva 98/83/EC, a potrebno je i da usklade planove samokontrola s Pravilnikom o mikrobiološkim kriterijima kojim je preuzeta Uredba EU 2073/2005”, pojasnio je Marinković i dodao da ovlaštene laboratorije moraju obezbijediti akreditaciju metoda propisanih Uredbom 2073/2005. Srna
