BANJALUKA, Dok svake godine uvezemo količine povrća i žitarica čija se vrijednost mjeri stotinama miliona KM, u BiH je u korov zaraslo više od milion hektara poljoprivrednog zemljišta.
U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS naglašavaju da je poražavajući podatak da na svakog nezaposlenog u BiH idu čak dva hektara neobrađenog zemljišta.
Posebno zabrinjava činjenica da je u RS svake godine sve manje oraničnih površina, što potvrđuje podatak da je deceniju unazad iščezlo skoro 20.000 hektara njiva i bašta.
Analiza Zavoda za statistiku RS pokazuje da su, naime, ove površine 2006. godine pokrivale 596.000, a lane 577.000 hektara.
Poljoprivrednici od svojih njiva ruke dižu prvenstveno radi visoke cijene obrade zemlje, te nemogućnosti da, zbog jeftinih roba iz uvoza i nepostojanja zaštitne domaće politike, prodaju ono što su uzgojili. Svjesni su da je zemlja resurs koji bi, u slučaju veće iskorištenosti, mogao i trebao da bude mehanizam za zaustavljanje nekontrolisanog uvoza hrane, ali su izgubili vjeru da će se to bar u skorijoj budućnosti desiti.
A situacija u ovom pogledu je takva da smo 2013, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, uvezli 210,1 milion, a prošle godine 244 miliona KM žitarica.
S druge strane, prošle godine smo ovih poljoprivrednih kultura izvezli tek 34,4 miliona KM ili čak sedam puta manje u odnosu na vrijednost uvoza.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže za „EuroBlic“ da je za očekivati i porazniju statistiku, s obzirom na to da je u RS i BiH sve manje proizvođača hrane.
– Podatak do kojeg smo došli da je u BiH čak milion hektara zemljišta neobrađeno, dovoljno govori o tome kojim putem ide naša poljoprivreda. Proporcionalno smanjenju oraničnih površina, smanjuje se i broj ratara, koji mahom napuštaju sela. Odlaze u gradove, po cijenu da će raditi na crno, za minimalac ili osrednju platicu, jer im je ona, ipak, sigurnija nego da nastave da se bave zemljoradnjom – naglašava Marinković.
Upozorava da ovakva praksa, međutim, ide u korist uvoza koji je, ionako, uzeo danak domaćoj ekonomiji.
– Nažalost, u BiH ni na kojem nivou ne postoje mjere zaštite domaće proizvodnje. Zato ne čudi što poljoprivrednici napuštaju svoja ognjišta, a oranice ostavljaju da korov raste po njima – kaže Marinković.
I stočara sve manje
Iz Udruženja stočara RS upozoravaju da je od 2010. godine broj poljoprivrednika u Srpskoj sa 70.000 “sletio” na 20.000.
– U proteklih šest godina broj mljekara je sa 12.000 smanjen na svega 4.500. To dovoljno govori u prilog činjenici da je situacija u poljoprivredi prilično teška i da jedva opstajemo. U Srpskoj je, očigledno, sve manje onih koji žele da se bave poljoprivredom – ističe predsjednik ovog udruženja Vladimir Usorac. Blic