BEOGRAD, Niska produktivnost rada i sve slabija kupovna moć građana omogućila je pojedinim poslodavcima u Srbiji da spajanjem slobodnih dana za praznike možda i uštede.
Stručnjaci su izračunali da jedan neradan dan privredu Srbije košta 16 miliona evra, međutim ta šteta bi bila i veća da je bolja produktivnost rada i da kupovna moć nije pala.
U uslovima kada kupovna moć građana opada iz mjeseca u mjesec pojedinim poslodavcima se čak isplatilo da spoje praznike i tako uštede barem na troškovima za struju i grijanje.
Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije kaže da problem predstavlja generalno tehnološka zastarjelost koja je u Srbiji 28 godina.
“Tehnološka zaostalost se mjeri po tome koliko su mašine stare. U razvijenim industrijskim zemljama tehnološka zaostalost je od pet do 11 godina. u Njemačkoj je 7,5 godina. Ali mi ne samo da zaostajemo za razvijenim zemljama, zaostajemo i za zemljama u okruženju koje su prije nas završili sa tranzicijom. Pa tako tehnološka zaostalost u Bugarskoj iznosi 16 godina u Rumuniji 15,5 godina. Znači skoro upola nego kod nas. To sve utiče na manju produktivnost, više škarta u procesu rada, pa samim time i lošijm rezultatima. A i kada kupujemo mašine u inostranstvu onda od tri takve mašine dvije su polovne a jedna nova”, navodi Rajić.
On kaže da pored toga veliki problem predstavlja i to što se sve manje proizvodi, zbog manje kupovne moći ali i zbog problema na inostranim tražitima za one proizvođače koji izvoze.
“Zato su mnogi vlasnici fabrika povezali dane praznika za Novu godinu i Božić, jer im se ne isplati da zagrijavaju prostorije ili da pale mašine. Pogotovo ako na lageru imaju robu”, kaže Rajić.
Međutim, da nije sve tako crno smatra ekonomista Goran Nikolić. On kaže da je u posljednjih 12 godina povećana produktivnost u Srbiji i da će to raditi i ubuduće.
“Srbija je 2000 godine imala 600.000 ljudi koji su radili u prerađivačkoj industriji. Danas imamo oko 300.000 a nivo proizvodnje je ostao isti. To znači da smo duplo povećali produktivnost u posljednjih 12 godina. Naravno naša produktivnost je daleko od one na zapadu. A upravo je taj rast produktivnost jedan od glavnih razloga za gubitak radnih mjesta”, kaže Nikolić. On navodi i da će uvoz mašina sa zapada da se nastavi što će značiti dalji rast produktivnosti.
“Glavno pitanje će biti kako da očuvamo radna mjesta sa osavremenjivanjem proizvodnje”, zaključio je Nikolić. B92
