BANJALUKA – Neprocesuiranje zloupotreba u postupcima javnih nabavki legalizuje korupciju, podriva povjerenje građana u rad javnih institucija te šalje poruku da se korupcija i kriminal isplate.
Istraživački novinari i organizacije civilnog društva svakodnevno dokumentuju zloupotrebe u postupcima javnih nabavki koje provode institucije, ustanove i javna preduzeća u Bosni i Hercegovini (BiH). Uprkos tome, većina ovih zloupotreba ne bude procesuirana, dok oni koji učestvuju u korupciji nastavljaju raspolagati javnim novcem.
Slučajevi koje su novinari i organizacije civilnog društva otkrili tokom ove godine pokazuju da na tenderima i dalje pobjeđuju ponuđači koji su bliski političkim strankama i funkcionerima, nabavke se prilagođavaju željenim ponuđačima, krši se zakonska regulativa, a ugovori se dodjeljuju kroz netransparentne postupke.
Podaci Portala Pratimo tendere, koje prikuplja grupa organizacija civilnog društva, pokazuju da je rizično više od 80 posto monitorisanih postupaka.
Uprkos brojnim zloupotrebama koje svakodnevno budu dokumentovane tek rijetki slučajevi dospiju pred sudove.
Podaci koje je prikupio Fond otvoreno društvo BiH, za potrebe projekta Balkan Tender Watch, pokazuju da je za skoro četiri godine u Republici Srpskoj (RS) i Brčko Distriktu (BD) izrečeno tek šest osuđujućih presuda zbog zloupotreba u postupcima javnih nabavki. Međutim, u svim ovim slučajevima sudovi su izrekli blage kazne: novčane i/ili uslovne.
Za razliku od RS i BD čiji krivični zakoni definišu posebna krivična djela koje se odnose na oblast javnih nabavki, zakonima na nivou BiH i Federacije BiH (FBiH) to nije određeno. Zbog toga je otežana mogućnost praćenja procesuiranja zloupotreba u postupcima javnih nabavki na državnom i federalnom nivou, kao i praćenje kaznene politike.
Inicijativa Da javne nabavke postanu javne u studiji koju je objavila prošle godine navodi da je neophodno krivičnim zakonima BiH i FBiH propisati djela koja se odnose na zloupotrebe u ovoj oblasti. Pored toga, potrebno je unaprijediti kapacitete pravosudnih institucija za procesuiranje navedenih krivičnih djela u cijeloj državi.
Istrage o nabavkama u doba pandemije bez značajnih rezultata
Period pandemije koronavirusa u BiH bio je obilježen brojnim zloupotrebama u postupcima javnih nabavki, dodjeljivanjem ugovora kroz netransparentne postupke, izbjegavanjem primjene Zakona o javnim nabavkama BiH i očiglednom korupcijom. Uprkos najavama vlasti i pravosudnih institucija da će ovi slučajevi biti prioritetno ispitani to se nije desilo.
Tek jedan značajniji slučaj do sada je dospio pred sud. Čelnicima Vlade FBiH i Federalne uprave civilne zaštite sudi se zbog zloupotreba prilikom nabavke 100 respiratora koju je Vlada povjerila poljoprivrednom gazdinstvu za 10,5 miliona KM.
U RS-u ni jedan slučaj još uvijek nije dospio pred sud. Republičko javno tužilaštvo trenutno istražuje sporne nabavke Instituta za javno zdravstvo RS zbog sumnje da je ova institucija na početku pandemije nabavljala opremu i sredstva po cijenama višestruko višim od tržišnih.
Međutim, brojne druge zloupotrebe o kojima su mediji pisali nisu istražene, dok je dio istraga obustavljen.
Analiza Balkanske istraživačke mreže u BiH je pokazala da se godinu i po od početka pandemije u BiH samo rijetka tužilaštva i dalje bave zloupotrebama u javnim nabavkama povezanim sa borbom protiv virusa. Predstavnici organizacija civilnog društva i istraživački novinari smatraju da je razlog tome politički uticaj na pravosuđe.
Otkrića novinara i organizacija civilnog društva nisu jedina na koje pravosudne institucije ne reaguju. Slična situacija je i sa upozorenjima koje daju uredi za reviziju institucija. Revizori koji kontrolišu rad institucija na nivou BiH, RS i FBiH nerijetko upozoravaju na ozbiljna kršenja Zakona o javnim nabavkama, ali većinu njihovih nalaza tužilaštva nikada ne ispitaju.
Zakona i procedura u oblasti javnih nabavki ne pridržavaju se ni pravosudne institucije. Takav slučaj je i sa Tužilaštvom BiH. Državni revizori u svojim izvještajima godinama upozoravaju ovu instituciju zbog neprovođenja postupaka javnih nabavki za usluge ekshumacije posmrtnih ostataka.
Zabrinjavajući su podaci i Glavne službe za reviziju javnog sektora RS. Prema pisanu portala Capital.ba ni jedna od 14 kontrolisanih opština nije dobila pozitivno mišljenje o finansijskim izvještajima za prošlu godinu.
Ove godine federalni revizori su se suočili i sa pritiskom iz Vlade FBiH nakon što su objavili izvještaje u kojem su upozorili na brojne propuste prilikom podjele 90 miliona KM privatnim firmama tokom pandemije. Ministri su tražili izmjene revizorskih izvještaja, a tužilaštva nisu pokrenula istrage o propustima koje su revizori utvrdili.
Rad revizora u oblasti javnih nabavki pratile su organizacije okupljene u Inicijativi Da javne nabavke postanu javne. Inicijativa je analizirala više od 300 revizorskih izvještaja i utvrdila da je skoro petina ugovornih organa ozbiljno kršila Zakon o javnim nabavkama, te da nisu pokazali nikakav ili gotovo nikakav napredak u revidiranom periodu, kao ni spremnost da dosljedno poštuju preporuke revizije.
Šta radi bh. pravosuđe?
Neprocesuiranje korupcije u predmetima povezanim sa pandemijom posebno je istaknuto i u posljednjem Izvještaju Evropske komisija o stanju u BiH. U Izvještaju koji je objavljen u oktobru ove godine navedeno je kako su se negativni efekti široko rasprostranjene korupcije i znakovi političke zarobljenosti snažno manifestovali tokom pandemije direktno utičući na dobrobit građana.
„U okviru svojih nadležnosti, ni nosioci pravosudnih funkcija ni politički lideri nisu preduzeli mjere u borbi protiv pojavnih oblika korupcije uopšte i aktivno su opstruirali napredak, što je dovelo do dugoročne stagnacije i ozbiljnog rizika od nazadovanja u ovoj oblasti. Uočeno je selektivno i netransparentno postupanje pravosuđa u slučajevima korupcije za koje vlada veliki interes javnosti, uz pritiske i zastrašivanja, što predstavlja veliki izvor zabrinutosti“, navodi se u Izvještaju.
Neprocesuiranje i nekažnjavanje zloupotreba u javnim nabavkama ne utiče samo na građane, novinare i organizacije civilnog društva. Nekažnjivost zloupotreba ozbiljno narušava konkurenciju i negativno utiče na ponuđače koji učestvuju u postupcima javnih nabavki. Sa druge strane, spor rad sudova koji rješavaju tužbe učesnika u postupcima nabavki obesmišljava zaštitne mehanizme.
BiH nazadovala u oblasti javnih nabavki
Evropska komisija je i ove godine konstatovala iste probleme u oblasti javnih nabavki kao i prethodnih godina. Komisija je ocijenila da je BiH nazadovala u ovoj oblasti jer je do maja 2021. godine primjenjivala odluku o preferencijalnom tretmanu koji su domaći ponuđači imali prilikom dodjele javnih ugovora.
Odluka o preferencijalnom tretmanu trebala je biti ukinuta polovinom prošle godine, ali je odlukom Vijeća ministara BiH produžena do maja 2021. godine. U Izvještaju se upozorava kako bi preferencijalni tretman opet mogao biti uveden „čime bi proces javnih nabavki postao nesiguran za potencijalne ponuđače“.
Osim ukidanja preferencijalnog tretmana domaćih ponuđača, Komisija upozorava da je potrebno usvojiti izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, a zakonodavstvo uskladiti sa pravnim stečevinama Evropske unije. Komisija navodi i da je neophodno ojačati kapacitete Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi, a proces nabavki učiniti transparentnijim.
Izmjene Zakona o javnim nabavkama, jačanje kapaciteta Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi godinama zagovaraju i organizacije civilnog društva. Pored toga, organizacije ističu kako je nužna hitna reakcija i veći angažman pravosudnih institucija da bi se sankcionisala široko rasprostranjena korupcija u javnim nabavkama. Rad istraživačkih novinara i organizacija civilnog društva i dalje je ključan jer bez njihovog angažmana mnogi koruptivni slučajevi nikada ne bi bili otkriveni.
Smanjenje korupcije u oblasti javnih nabavki osigurat će kvalitetnije usluge za građane, potaknuti ekonomski razvoj i doprinijeti jačanju povjerenja u rad javnih vlasti.