BANJALUKA, Ocjene brojnih eksperata govore da se privreda EU i dalje nalazi u nezavidnoj i neizvjesnoj situaciji – makroekonomska analiza dinamike ostvarenog rasta u BiH u prošloj godini otkriva da su indikatori rasta, nakon prvog tromjesečja, uglavnom konstatno slabili prvenstveno usljed širenja dužničke krize u EU i neposrednom okruženju.
Takođe, neke od najvećih evropskih privreda pokazuju jasne znakove usporavanja, što će biti nastavljeno i u budućem periodu, navodi Odjeljenje za makroekonomsu analizu Uprave za indirektno oporezivanje
/UIO/ BiH.
Sve to u kombinaciji sa porastom nezaposlenosti dovodi do daljeg jačanja fiskalnog pritiska i produbljivanja dužničke krize u pojedinim zemljama evrozone, što se negativno odražava i na privrede izvan evrozone.
Kada je riječ o BiH, makroekonomska analiza dinamike ostvarenog rasta u prošloj godini otkriva da su indikatori rasta, nakon prvog tromjesečja, uglavnom konstantno slabili prvenstveno usljed širenja dužničke krize u EU i neposrednom okruženju.
To je imalo i refleksije na ostvarene vrijednosti uvoza i izvoza koje je BiH imala za prvih pet mjeseci ove godine, gdje su vrijednosti uvoza i izvoza iskazale snažne fluktuacije.
Uvoz je, nakon snažnog pada od 25,34 odsto u 2009. godini, konstatno bilježio pozitivnu stopu rasta – za 17,82 odsto u 2011. godini.
Situacija kod vrijednosti izvoza je nešto drugačija – nakon snažnog pada od 23,42 odsto u 2009. godini došlo je do rasta po prosječnoj stopi od preko 26 odsto tokom 2010. i 2011. godine, da bi bio zabilježio pad od 7,17 odsto u 2012. godini.
Obim spoljnotrgovinske razmjene je tokom prvih pet mjeseci prošle godine “porastao” za 19,63 odsto u odnosu na isti period 2010. godine, dok je isti pokazatelj za prvih pet mjeseci ove godine manji za skoro dva odsto.
Vrijednost koeficijenta pokrivenosti uvoza izvozom kretao se u rasponu od 41,75 odsto u 2008. godini do 56,45 odsto u 2011. godini, dok je njegova vrijednost za prvih pet mjeseci ove godine iznosila 51,79 odsto.
Jedan od gorućih problema današnje međunarodne ekonomije jeste rast svjetskih cijena osnovnih proizvoda koji su, prema kompozitnom indeksu MMF-a, zabilježili rast veći od 30 odsto u 2011. godini.
Samo sirovo ulje i nafta tipa “brent” zabilježili su rast indeksa od oko 30 odsto, dok je indeks hrane i pića porastao za oko 19 odsto, a metala za oko 15 odsto.
Cijene sirovog ulja, nafte, gasa i hrane na svjetskom tržištu i dalje najznačajnije utiču na opšti nivo cijena u BiH.
Prema projekcijama Evropske komisije, svjetska cijena sirovog ulja (nafte) bi trebala biti uvećana za 5,3 odsto, dok bi cijena hrane trebala biti smanjena za 7,2 odsto.
Pri tome, osnovna prijetnja za brži rast cijena sirovog ulja su politička i sigurnosna situacija na Bliskom istoku i globalno jačanje potražnje za ovim energentom.
Stabilnije cijene hrane, gasa i sirovog ulja na svjetskom tržištu bi mogle direktno da utiču na cijene domaćih komponenti koje su osjetljive na promjenu cijena ovih proizvoda.
Prema podacima koji su bili predmet analize, može se vidjeti da vrijednost uvoza u BiH nastavlja da raste sa dominantnim učešćem proizvoda mineralnog porijekla, a da li će se nastaviti ispoljeni trend, zavisi prvenstveno od potreba BiH privrede kao i od cijena nafte na međunarodnom tržištu.
Ono što je evidentno jeste da korelacijska veza vrijednosti uvoza ove grupe proizvoda i prikupljene akcizne obaveze koja se obračunava po litri na derivate sirovog ulja i nafte postaje slabija.
Isto tako, obim robne razmjene se polako oporavlja, ali deficit nastavlja da raste.
Mjere koje bi dovele do smanjenja deficita, odnosno rasta potražnje za izvoznim proizvodima BiH nalaze se u rukama i domaćih i evropskih donosilaca odluka.
Tek sinhronizovane mjere spoljnotrgovinske, monetarne i fiskalne politike mogu dovesti do povećanja obima robne razmjene, poboljšanja uslova razmjene i poželjnog smanjenja spoljnotrgovinskog deficita.
Svakako da ne treba zanemariti i politički konsenzus o unutrašnjim, bilateralnim ili multilateralnim pitanjima koja imaju ili mogu imati snažan uticaj na dinamiku i strukturu robne razmjene BiH sa inostranstvom.
Pitanje ulaska Hrvatske u EU polovinom naredne godine kao i reperkusije koje će imati taj događaj na trgovinske odnose sa BiH jedno je od trenutno najvažnijih pitanja, pa je potrebno procijeniti da li će i u kojoj mjeri ovaj događaj predstavljati strukturni lom u smislu obima i smjera kretanja buduće robne razmjene. Srna