BEOGRAD, Samo osnovni građevinski material u Srbiji poskupio je u posljednjih nekoliko mjeseci i – 20 odsto.
Taj rast je, prije svega, izazvalo poskupljenje energenata, koje u cijeni pojedinih građevinskih materijala učestvuje i sa više od 50 odsto. I rast evra se, takođe, nepovoljno odrazio na cjenovnik građevinske hemije, stolarije, pošto se oko 80 odsto repromaterijala uvozi iz EU. S druge strane, investitori ne mogu da ukalkulišu više cijene materijala u konačnu cijenu kvadrata zbog male potražnje. Znači, od oporavka građevinske industrije nema ništa, jer privatnih investicija u stanogradnju ni ove godine neće biti.
– Proizvođači su morali da koriguju cijene zbog kursa evra i energenata, jer bi u suprotnom poslovali sa minusom a i ovako su na ivici da prežive – kaže Goran Rodić, sekretar Udruženja za građevinarstvo Privredne komore Srbije. – Zalihe građevinskih materijala, koje su se taložile tokom pretprošle i prošle godine su smanjene, jer je u posljednjem kvartalu 2011. pokrenut izvoz prema Rumuniji, Bugarskoj i Makedoniji. Sa novim cijenama opet će se zalihe gomilati, jer je stanogradnja zamrla pošto privatnih investitora nema, a gradi samo država u naseljima “Stepa Stepanović” i “Dr Ivan Ribar”. Dakle, proizvođači materijala su i do sada teško nalazili kupce, a po novim cijenama pitanje je da li će ih uopšte i biti.
Da bi gradili, investitori će morati da se odreknu dijela prihoda pošto nema prostora za povećanjem cijena kvadrata. Zaradu će morati da svedu na minimum, a to je, kako tvrdi Rodić, najviše 7,5 odsto cijene kvadrata, dok su u proteklom periodu imali oko deset odsto.
– Trenutno gradimo dva objekta sa po 10.000 kvadrata na Zvezdari i Novom Beogradu sa prosječnom cijenom od 1.650 evra za kvadratni metar, ali prodaja je skromna – ističe Dobroslav Bojović, većinski vlasnik i generalni direktor GP “Napred”. – Pošto kupaca gotovo da nema, jer je mala tražnja na tržištu, rast cijena materijala moramo da amortizujemo kroz maržu, koja je već sada na ivici rentabilnosti. Ali nije samo cijena materijala problem, obrtna sredstva su manja, teško se prave kalkulacije da se bankama dokaže rentabilnost i isplativost projekta, svakog mjeseca za inflaciju se koriguje cijena komunalne infrastrukture, uvozni materijali sada moraju da se plaćaju avansno. Ove godine će privatnih investicija u stanogradnju biti još manje nego prošle, koja je bila katastrofalna.
Potražnja
Sve zavisi od tržišta, ali s obzirom na situaciju plašimo se da će građevinska industrija stati – ističe Rodić. – Završavaće se možda samo započeti poslovi, a novi će sačekati neko bolje vrijeme.
Prema sadašnjim pokazateljima potražnja za novoizgrađenim stanovima je veoma mala, potrebe su velike, ali kupovna moć ne omogućuje podstanarima da uzimaju kredite. Time nema prostora za izgradnju stanova, jer nijedan privatni investitor neće ući u investiciju, ako nema potencijalne kupce. Novosti
