BANJALUKA, Uvođenje diferenciranih stopa PDV-a negativno će se odraziti na konkurentnost BiH, na investicije i ulaganja – navodi se u studiji Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.
Administrativna i poreska kompleksnost BiH u tom slučaju bila bi dodatno povećana, što bi se negativno odrazilo na indekse konkurentnosti, atraktivnost za ulaganja i percepciju investitora, kreditora i poslovne zajednice o poslovnom ambijentu u BiH.
Neminovno je povećanje standardne stope PDV-a prilikom uvođenja diferenciranih stopa, a to će smanjiti fiskalnu konkurentnost BiH u pogledu korištenja svih prednosti koje imaju umjerene standardne stope PDV-a na akcizna i ostala dobra za prevoznike dobara, te potrošnju osoba u tranzitu i turističku potrošnju.
Povećavanje standardne stope PDV-a dovešće do rasta cijena i fiskalnog opterećenja građana, kontrakcije potrošnje i ekonomskih aktivnosti, što će odgoditi izlazak iz krize i usporiti očekivani tempo ekonomskog rasta BiH.
Dosadašnja praksa trgovaca u svijetu, ali i u BiH u sličnim situacijama kada su se mijenjale stope poreza, potvrdila je postojanje dva modela ponašanja trgovaca.
Prvi – povećanje stope PDV-a izaziva veći porast cijena nego što iznosi samo povećanje stope, budući da trgovci najčešće iskoriste priliku da pod plaštem porasta stope povećaju i svoju dobit.
Drugi je kada dolazi do smanjenja stope PDV, koja najčešće ne dovodi do smanjenja prodajne cijene za iznos ukinutog poreza, na način da jedan dio smanjenja ide u korist potrošača, u vidu manje cijene nego što je bila prije smanjenja stope, a drugi u korist obveznika, u vidu veće marže.
U slučaju da je u pitanju dobro monopolskog karaktera lokalno dobro ili dobro neelastične potražnje – trgovci mogu i zadržati iste cijene bez obzira na smanjenje ili ukidanje PDV-a, jer kupci ili nemaju drugog izbora ili je kupovina dobra izvan mjesta stanovanja neisplativa u odnosu na moguće uštede na PDV-u.
Porast cijena finansijskih usluga djeluje na ukupan nivo cijena, a rast cijena ovih usluga nepovoljno utiče i na male firme koje nisu u sistemu PDV-a, ali i na građane u pogledu povećanja cijene kreditiranja i troškova koje oni imaju u transakcijama sa bankama.
Rast cijena finansijskog sektora, pošta i sektora osiguranja negativno utiče i na finansiranje poslovnih aktivnosti i investiranje, rast zaposlenosti i ekonomski rast, dok kod građana negativno djeluje na privatnu potrošnju, koja je ionako teško pogođena ekonomskom krizom, a čiji rast je neophodan da bi se podstaknuo rast ekonomije.
Osim toga, obveznici PDV-a u BiH imaće i dodatne troškove prilagođavanja fiskalnih sistema i kasa.
Povećanjem standardne PDV stope, kao neminovne posljedice uvođenja snižene stope u diferenciranom PDV sistemu, pogoršava se položaj malih firmi koje nisu u sistemu PDV-a, jer će subjekti koji su izvan sistema PDV-a, a koji nabavljaju svoje inpute od obveznika PDV-a, biti pogođeni većim troškovima nabavke, budući da ne mogu da odbiju ulazni PDV iz svojih nabavki.
Povećanje standardne PDV stope može dovesti do povećanja cijena usluga koje su oslobođene u sistemu PDV-a , kao što su finansijske usluge, usluge osiguranja i poštanske usluge.
Navedeni sektori nabavljaju svoje inpute od obveznika PDV-a i najveći dio ulaznog PDV-a ne mogu da odbiju od eventualne poreske obaveze za preostali dio oporezivog prometa, te ga “prevaljuju” preko većih cijena svojih usluga na komitente, što na kraju ugrožava likvidnost, povećava rashode finansiranja i umanjuje dobit kupaca usluga. Srna