SARAJEVO, Uprkos poboljšanju u ovoj godini, Bosna i Hercegovina i dalje troši ogroman novac na uvoz hrane i pića. U prvih pet mjeseci ove godine za prehrambene proizvode iz zemlje se odlio 667,1 milion KM, dok smo istovremeno izvezli proizvoda u vrijednosti od 170,4 miliona KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Ukoliko bi se ovakav trend nastavio do kraja godine, na hranu bismo potrošili ukupno 1,5 milijardi KM, što bi ipak bilo znatno manje od nekadašnje dvije milijarde.
Pozitivan pomak očituje se u procentu pokrivenosti uvoza izvozom, koji je sa nekadašnjih 11 ili 12 skočio na 25 posto.
Uvoz hrane bilježi u ovoj godini blagi rast od 1,4 posto u odnosu na prvih pet mjeseci lani, dok bh. izvoz raste po stopi od 15,4 posto.
U prvih pet mjeseci ove godine izvoz živih životinja povećali smo za 63,7 posto, mesa i mesnih prerađevina 21,9, mliječnih proizvoda i jaja 17,6 posto, povrća i voća za 16, zatim kafe, kakaoa i začina 48,2 posto, dok smo pad izvoza zabilježili kod šećera 6,5 posto, te napitaka 3,9 i duhana 3,6 posto.
Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je, s obzirom na potencijale koje ima, nedopustivo da naša zemlja troši veliki novac na uvoz hrane.
“U ovoj oblasti može se uraditi puno, ali naše vlasti malo čine da poprave stanje. BiH je na osnovu CEFTA potpuno otvorila tržište, ali to ne znači da ne možemo zaštititi svoje proizvode. Niko nam ne brani da uredimo vlastito tržište i da tako spriječimo da se uvozi sve i svašta. Srbija i Crna Gora uvode sezonske carine i ne vidim razlog zašto to ne bismo i mi učinili. Osim toga, država je zakazala sa regulativom, a da o subvencijama koje bi pomogle našim proizvođačima da budu konkurentni da i ne govorimo”, ističe Hasić i dodaje da BiH može koristiti i druge mjere kako bi zaštitila domaću proizvodnju, a to su razne vrste necarinskih barijera kojima se služe i druge zemlje u regiji.
Smatra važnom ulogu države u pomaganju razvoja poljoprivredne proizvodnje kroz izgradnju infrastrukture, uvođenje standarda kvaliteta. “Potrebno je sve kocke složiti da bismo imali rezultate”, zaključuje Hasić.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, kaže da pozitivni trendovi u izvozu hrane i pokrivenosti uvoza izvozom u ovom sektoru ohrabruju, ali da je to nedovoljno.
“Srbija ostvaruje sa članicama CEFTA suficit u prometu prehrambenih proizvoda, Hrvatska ima procenat pokrivenosti 60 posto, a Makedonija između 75 i 80 posto”, navodi Jeleč.
Napominje da je povoljan trend rezultat i činjenice da je uvoz smanjen zbog ekonomske krize s obzirom na to da je opala kupovna moć stanovništva, pa samim tim i potrošnja.
Jeleč upozorava da rast izvoza koji bilježi mesna industrija ne doprinosi razvoju primarne poljoprivredne proizvodnje u BiH s obzirom na to da se oslanja na uvoz.
“Mesoprerađivači i ne pokušavaju da se uvežu sa poljoprivrednim proizvođačima, kako je to u mljekarstvu na primjer, nego se samo bore za niže carine i kupovinu jeftinog uvoznog mesa lošeg kvaliteta”, ocjenjuje Jeleč.
Kaže da su mjere za poboljšanje stanja u ovoj oblasti poznate, ali je prije svega potrebno da se na nivou države i entiteta više povede računa o poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Nezavisne novine
Podaci za prvih pet mjeseci 2010.
667,1 milion KM vrijednost uvezene hrane
170,4 miliona KM vrijednost izvezene hrane
1,5 milijardi KM očekivana vrijednost uvoza do kraja godine
Nedopustivo gubljenje stotina miliona maraka
