BANJALUKA, NOVI SAD, Opcija uvođenja bescarinskog uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Hrvatske u BiH, nakon njenog ulaska u EU 1. jula, veoma bi loše uticala na bh. agrosektor.
Istakli su to u Novom Sadu predstavnici privrednika i direktori kompanija iz RS, koji su učestvovali na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu i propratnom skupu zemalja CEFTA.
Oni su ocijenili da je pred njima, očito, jako neizvjestan period, te da vlasti BiH nikako ne bi smjele dopustiti da hrvatske firme nastave koristiti bescarinske povlastice koje su imale jer je zemlja članica CEFTA.
“Ukidanje carinskih stopa na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske u BiH bilo bi ‘ubistvo’ za poljoprivredu u BiH”, istakao je Slavko Stevanović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Privrednoj komori RS.
On je objasnio da je ovako katastrofalna projekcija moguća zato što će bescarinsko otvaranje granica za hrvatske proizvode, koji će zbog korištenja snažnih evropskih podsticaja, biti jeftiniji nego inače. Kao jedino rješenje vidi zadržavanje postojećih carinskih stopa na agroindustrijske proizvode koji iz Hrvatske dolaze u BiH.
“Carinske stope na te proizvode kreću se od 10 odsto plus prelevman pa naviše i djelimično su štitile poljoprivredu u BiH i prehrambenu industriju od, slobodno se može reći, najezde takvih proizvoda iz zemalja članica EU”, istakao je Stevanović.
On je podsjetio da BiH sa EU ima aranžman prema kojem je na carinskom režimu oko 220 agroproizvoda koji dolaze iz EU na tržište u BiH.
Dušan Rodić, vlasnik firme “Belladona” iz Laktaša, koja proizvodi domaće sokove i posljednjih nekoliko godina izvozno je orijentisana na hrvatsko tržište, rekao je da domaći privrednici strepe od ulaska Hrvatske u EU.
“Mi osim imena dva granična prelaza još ne znamo šta nas čeka nakon 1. jula. Sigurni smo da ćemo se naći pred nekim novim administrativnim i inspekcijskim barijerama, a sada smo u fazi iščekivanja jer nemamo informacija”, rekao je Rodić.
On smatra da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH trebalo da putem komorske mreže privrednicima pošalje obavještenja šta ih članstvom Hrvatske u EU očekuje u operativnom smislu.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ocijenio je da bi ukoliko bi BiH pristala na prijedlog potpune liberalizacije uvoza robe iz Hrvatske, odnosno EU, to prouzrokovalo u prvi mah štetu od 50 miliona evra. On je ocijenio da slabašna bh. ekonomija to ne može izdržati. Prema njegovim riječima, pozicija BiH biće nevjerovatno teška, jer će Zagreb pridruženjem Briselu dobiti nove subvencije i podsticaje.
“BiH je svake godine u Hrvatsku izvozila poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti oko 100 miliona. S obzirom na to da nismo postigli do sada odgovarajuće standarde, upitan je izvoz u vrijednosti od najmanje 50 miliona evra”, rekao je Šarović.
Zdravko Marinković, direktor sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, kaže da bi BiH morala ostati čvrsta u stavu prema EU da uvoza pojedinih proizvoda iz Hrvatske neće biti, ako oni ne budu ocarinjeni.
“Prirodno je i logično da Hrvatska više ne koristi trgovinske povlastice CEFTA kad bude član EU”, rekao je Marinković ukazujući da će nakon 1. jula praktično biti zaustavljen izvoz iz BiH u tu državu.
“Hrvatska postaje EU, a ona je krajnje stroga prema proizvodima koji dolaze iz zemalja koje joj ne pripadaju, posebno kada je riječ o proizvodima animalnog i biljnog porijekla”, rekao je Marinković.
Srbija ne priznaje analize iz RS
Momir Lazarević, vršilac dužnosti direktora kompanije “Boksit”, je u Novom Sadu apelovao na Vladu Srbije i Savjet ministara BiH da olabave krute i skupe necarinske barijere koje opterećuju trgovinske odnose.
“Srbija ne vjeruje analizama akreditovanih laboratorija RS, koje garantuju ispravnost i kvalitet jaja sa ‘Boksitove’ farme, nego traže da ih pregledaju njihovi veterinarski inspektori, na koje na graničnom prelazu moramo čekati najmanje sedam dana”, pojasnio je Lazarević.
On je rekao da dok čeka dolazak veterinarskog inspektora na graničnom prelazu u Malom Zvorniku, jaja mora uskladištiti u specijalnim hladnjačama, što povećava cijenu jaja i smanjuje njihovu konkurentnost. (Nezavisne novine)