SARAJEVO, BANJALUKA, Desetine miliona maraka, koje se na godišnjem nivou u BiH ubiru po osnovu prelevmana, posebne vrste dadžbina koje se naplaćuju prilikom uvoza proizvoda i koji bi trebalo da budu usmjereni na razvoj poljoprivrede, niko ne zna gdje su završili, potvrdili su u udruženjima poljoprivrednika.
Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH, je kazao da iako se ta sredstva uplaćuju još od 2000. godine do sada nijedna maraka nije upućena u razvoj poljoprivrede.
“Osnovni problem je što ne postoji institucija koja bi to provodila, zbog čega taj novac završi u ko zna kojim kasama i ko zna za koje namjene, ali sigurno ne za unapređenje poljoprivrede”, kazao je Pejić.
Kako je istakao, sumnja da će ta sredstva u skorije vrijeme uopšte biti usmjerena u razvoj poljoprivrede.
Stojan Marinković, predsjednik Komisije za zaštitu domaće proizvodnje BiH, kazao je da je Komisija posljednje dvije godine nekoliko puta pokušavala da dobije informacije gdje su te pare završile, ali da je to bilo bezuspješno.
“Prelevmani za svinje, pošto se time bavim, iznose od 0,5 do tri marke po kilogramu u zavisnosti od kategorije svinja. Znam sigurno da su po tom osnovu prikupljene ogromne pare, ali gdje su usmjerene niko ne zna”, istakao je Stojanović.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera RS, kazao je da je prema njegovim procjenama od 2000. godine do sada po osnovu prelevmana prikupljeno sigurno preko milijardu maraka.
“Prelevmani se naplaćuju na meso, mlijeko i prerađevine od tih proizvoda, ali svake godine se mijenjaju proizvodi koji podliježu toj naplati tako da sada ne znam na koje sve vrste se naplaćuje”, istakao je Usorac.
Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, je kazao da je u prvih sedam mjeseci ove godine po osnovu prelevmana prikupljeno 14,7 miliona, a u toku prošle godine 37,8 miliona maraka.
“Tu se naša nadležnost završava. Mi ne uplaćujemo to za poljoprivredu, samo izvršimo raspodjelu novca prikupljenog od indirektnih poreza u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjele prihoda i u skaldu sa koeficijentima prema entitetima i tu naša nadležnost završava. Tih 14,7 je ušlo u masu svih ostalih prihoda i to je sve raspodijeljeno po koeficijentima”, naveo je Kovačević.
Pejo Janjić, pomoćnik ministra za poljoprivredu u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, kazao je da u BiH sredstva od prelevmana nisu odvojena na poseban račun kao što bi trebalo, već se zajedno sa ostalim prihodima slivaju u državni budžet i onda dijele entitetima i distriktu Brčko, zbog čega se ne troše namjenski.
“Trebalo bi da bude osnovano resorno ministartvo na nivou države i onda bi ta institucija vršila raspodjelu tih sredstava za unapređenje poljoprivrede, međutim, kod nas ne postoji politička volja za tim”, istakao je Pejić.
On je pojasnio da su prelevmani u stvari dobar regulator u zaštiti domaće proizvodnje kada, na primjer, dođe do poremećaja na svjetskom tržištu za neke proizvode.
“Ova vrsta carine se može često mijenjati za razliku od carinske stope koja se formira na godišnjem nivou i samim tim može veoma pozitivno zaštititi domaću proizvodnju”, naveo je Janjić.
Bilans
• 37,8 miliona prikupljeno prošle godine
• 14,7 miliona prikupljeno ove godine
Nezavisne novine
