BANJALUKA, Poljoprivredni proizvođači iz Republike Srpske neće pristati na uvođenje principa tradicionalne trgovine sa Hrvatskom, koji je predviđen izmjenama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, poručeno je na današnjem sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske sa predstavnicima agrarnog sektora.
Savjetnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Gordana Rokvić rekla je da ne postoji nikakav pravni osnov koji bi uslovio BiH da pristane na takav aranžman.
Ona je podsjetila na stav Srpske u pregovorima o eventualnom revidiranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju da se proizvodi za koje je dokazana osjetljivost izuzmu iz bilo kakvih daljih pregovora sa Evropskom komisijom, s obzirom na to da je postojećim sporazumom predviđeno zadržavanje carinske zaštite za određene proizvode do ulaska BiH u EU.
Proizvođači se zalažu i za uspostavljanje tržišno–informativnog sistema jer od adekvatnog praćenja trgovine, proizvodnje i cijena poljoprivrednih proizvoda zavise i argumenti za mjere zaštite sa kojima bi delegacija BiH izašla pred Evropsku komisiju.
Traži se i preciznije definisanje tarifske oznake “ostalo” jer je ustanovljeno da pod tom kategorijom u BiH ulaze i visokokvalitetni proizvodi koji pod jeftinijom cijenom stvaraju nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji.
Na sastanku je razmatrano uvođenje prelevmana na osnovu Zakona o spoljnoj trgovini, a pokrenuta je i inicijativa za revidiranjem tarifnih kvota, koje je BiH otvorila jednostrano, među kojima su i kvote za svinjsko i šećer, o kojima se još može pregovarati.
Razmatrane su i mjere za unapređenje rada graničnih organa, među kojima su uvođenje obaveznog mjerenja poljoprivrednih proizvoda prilikom uvoza, uvođenje pojačanih kontrola i povećanje uzimanja uzoraka na uvezene pošiljke na pet odsto, te suzbijanje nelegalnih radnji na graničnim prelazima.
Među navedenim mjerama su i usvajanje pravilnika o tržišnim standardima za voće, povrće i ostale proizvode biljnog i animalnog porijekla, te pokretanje postupka utvrđivanja porijekla sirovina u zemljama izvoznicima radi sprečavanja eventualnog reeksporta.
Kada je riječ o entitetskom nivou vlasti, razmatrana je mogućnost iskorištavanja zakonskih odredaba koje se odnose na deklarisanje proizvoda, kako bi domaći poljoprivredni proizvodi bili preciznije evidentirani, odnosno deklarisani na policama u domaćim supermarketima, a domaći potrošači se ne bi dovodili u zabludu.
“U tom smislu potrebno je donošenje pravilnika o deklarisanju, kao i mjere koje se odnose na izdvajanje sredstava za podizanje konkurentnosti domaće poljoprivrede, te obaveza trgovačkih lanaca da otkupljuju domaće poljoprivredne proizvode i da ih adekvatnije pozicioniraju, inicijativa za unapređenje aktivnosti na podizanju svijesti domaćih potrošača o kupovini domaćih proizvoda, bolja komunikacija svih učesnika i usaglašavanje legislative na svim nivoima u oblasti proizvodnje sa evropskom regulativom”, rekla je Rokvićeva.
Ona je dodala da će se Vlada Republike Srpske u četvrtak, 28. januara, odrediti o navedenim mjerama.
Govoreći o izvozu mlijeka iz BiH i stavovima o zakonima o veterinarstvu, Rokvićeva je navela da je proces njihovog usaglašavanja u toku i da su na posljednjem sastanku sa predstavnicima Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH usaglašene sve sporne tačke i da se čekaju gotovi nacrti tekstova zakona, o kojima će Vlada Srpske moći konačno da se odredi.
Direktor preduzeća “Vitaminka” Žarko Mikić rekao je da je neophodno osposobiti institucije koje će moći da provjere kvalitet proizvoda, sertifikaciju i sigurnost proizvoda.
“Već sada imamo nelojalnu konkurenciju i tražimo da ono što je na deklaraciji bude i u proizvodu. Treba insistirati i na deklarisanju proizvoda kako bi se znalo da li se radi o svježem”, rekao je Mikić.
On je ukazao na potrebu izbjegavanja necarinskih mjera da bi se spriječila nelojalna konkurencija i obezbjeđenje reciprociteta u slučaju kada neke zemlje iz regiona posežu za tim barijerama.
“Svjesni smo liberalizacije tržišta i pozitivne tržišne utakmice, ali u isto vrijeme tražimo takve uslove u EU”, rekao je Mikić.
On je dodao da se od srpskog člana Predsjedništva BiH traži da prepozna ekonomski interes ovog podneblja, a posebno značaj primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambenih prerađivača.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je da ova organizacija podržava predložene mjere zaštite domaće proizvodnje i da će dati doprinos da se izvrše dodatni pritisci na institucije BiH da se ovi prijedlozi provedu.
“Ne isključujemo ni mogućnost blokade granica ukoliko bude potrebno. Veoma je značajno da budemo jedinstveni jer je ovo zadnji korak. Ukoliko svi sektori poljoprivredne proizvodnje ne budu jedinstveni osuđeni smo na propast”, upozorio je Marinković.
On je dodao da svi sporazumi koje je BiH potpisala sa EU dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera, ali da su očigledno određeni lobiji jači od primarnih proizvođača, zbog kojih se one ne koriste.
“Smatram da nikad nećemo ući u EU, ali po svaku cijenu pristajemo na sve njihove ultimatume i na sve ono što je neko nekada u pregovorima loše ispregovarao”, rekao je Marinković.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – svinjara Republike Srpske Mišo Maljčić rekao je da će ovo udruženje pokrenuti proteste na graničnim prelazima ukoliko do 15. februara Predsjedništvo BiH, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i delegacija BiH u pregovorima sa Evropskom komisijom ne promijene svoj stav o izmjenama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
“Uslovljavanja i vrlo čudna djelatnost Predsjedništva BiH u vezi sa aplikacijom su vrlo nekorisna za stanovništvo BiH i ishitrena”, rekao je Maljčić.
On je dodao da BiH ničim nije obavezna da prihvati liberalizaciju i tradicionalnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima sa Hrvatskom.
“Protiv smo liberalizacije tržišta i vrijeme za aplikaciju BiH za članstvo u EU vrlo je nepovoljno, pogotovo ako njeno tržište mora da spašava Hrvatsku”, poručio je Maljčić. Srna
