BEOGRAD, Narodna banka Srbije je, kako kažu bankari, uputila pismo u kome od njih zahtijeva da ne podižu kamate na štednju povodom predstojećeg Dana štednja 31. oktobra i Nedjelje štednje. U njemu se navodi da centralna banka skreće pažnju bankama da svoje aktivnosti sprovode saglasno tržišnim kretanjima i da vode računa o tržišnim rizicima, a da prije svega realno procjenjuju mogućnost servisiranja budućih obaveza po štednim ulozima.
– Odgovoran pristup banaka podrazumijeva da uz poštovanje prisutne konkurentosti u privlačenju štednje i novih klijenata daju prevagu sigurnosti ulaganja i poslovanja a ne povećanju izvora sredstava zasnovanom na neumjereno visokim kamatnim stopama – navodi se u pismu . – Ovo znači da kamatne stope na štednju građana ne bi trebalo značajnije da odstupaju od prosječnih kamatnih stopa na taj vid ulaganja. Ukoliko se banke ne budu vodile navedenim principima sigurnosti poslovanja u pogledu visine kamatnih stopa, NBS će nakon isteka promotivnog perioda štednje pooštriti regulatorne mjere prema bankama koje ne budu poštovale princip sigurnog poslovanja.
Namjera NBS, kako se kaže u pismu, nije da administrativnim mjerama ograničava poslovnu aktivnost banaka, već da preventivno djeluje radi sprečavanja angažovanja dodatnih budžetskih sredstava na servisiranje obaveza neodgovornih banaka.
Kamate na štedne uloge u evrima, kojih je i najviše, oročene na najčešći rok od godinu dana iznose od 2,8 do 3,50 odsto, što je gotovo upola manje nego prošle i pretprošle godine, a čak trostruko manje nego prije šest, sedam godina. Zarada građana je sve manja, kako kažu sami bankari.
– Postepeno smanjenje kamatnih stopa na štedne uloge je tendencija kako u Srbiji, tako i u drugim zemljama regiona – navode u NBS. – Ona je u smislu prihoda od kamate možda manje profitabilna, ali je zato sigurnost isplate važniji motiv koji opredjeljuje građane da štede u bankama. Uz to, potvrdilo se da naši građani pretežno ne polažu štednju u banke koje nude visoke kamatne stope, već u banke čijim su uslugama i proizvodima najzadovoljniji. Činjenica da je štednja stranih građana dostigla iznos od blizu 300 miliona evra takođe govori u prilog tome da je štednja u Srbiji i dalje isplativa i sigurna.
TENDENCIJA PADA
– PAD kamatnih stopa na štednju i ostale izvore sredstava banaka predstavlja i jedan od preduslova za pad kamatnih stopa na kredite, mada svakako nije jedini – kažu u NBS. – Određeni pad je već zabilježen, pa je tako od početka godine kod indeksiranih novoodobrenih kredita privredi kamatna stopa u prosjeku smanjena za oko dva odsto. Tendencija pada kamatnih stopa na štednju, koja se bilježi u posljednjem periodu, u svakom slučaju predstavlja solidnu osnovu za dalji odgovarajući pad kamatnih stopa na kredite privredi i stanovništvu. Krediti.rs