BEOGRAD, Narodna banka Srbije (NBS) ne radi na odbrani bilo kakvog planiranog nivoa vrijednosti domaće valute, kaže guverner Narodne Banke Srbije (NBS) Dejan Šoškić.
On je na pitanje da li poput bivšeg guvernera namjerava da brani kurs dinara prodajom sredstava iz deviznih rezervi i koliko ima manevarskog prostora za takvu strategiju, dodao da se postepena depresijacija, koja se dešavala donedavno, može zaustaviti na dva načina – putem intervencija iz deviznih rezervi i pomoću restriktivne monetarne politike.
“U svakom slučaju, vještački bi se postigla nestašica dinara na tržištu”, naglasio je on ukazujući da potrošnju iz deviznih rezervi često slijedi dalji rast duga zemlje, dok bi restriktivna monetarna politika mogla da rezultira padom likvidnosti u ekonomskom sistemu, kao i da dovede bruto domaći proizvod (BDP) na niži nivo od realnog kapaciteta privrede.
Guverner NBS je rekao da vjeruje da Srbija mora značajno da promjeni svoj kurs ako želi da ponovo počne da bilježi rast. Šoškić kaže da bi želio da čuje mišljenja svih onih koji hoće da doprinesu privrednom oporavku zemlje i da će se, sve dok je na poziciji guvernera, truditi da vrši dužnost u skladu sa svojim profesionalnim uvjerenjima i u cilju dugoročnog razvoja naše privrede.
Na pitanje kako namjerava da ostvari cilj očuvanja stabilnosti cijena s obzirom da se već dogodilo ili je najavljeno poskupljenje hljeba, mlijeka, benzina, električne energije, gasa, javnog prevoza i komunalnih usluga, Šoškić je odgovorio da je riječ, u većini slučajeva, o regulisanim cijenama.
“NBS je, svjesna činjenice da je uticaj monetarne politike na te cijene relativno mali, postigla dogovor sa vladom Srbije da te cijene tokom ove godine budu povećane za sedam do 11 odsto, a 2011. za dodatnih pet do devet procenata. Očekuje se da će vlada poštovati taj dogovor, koji će nesumnjivo imati pozitivan uticaj na postizanje ciljne stope inflacije”, kazao je Šoškić.
Ukazujući da NBS mjeri inflaciju uzimajući u obzir potrošačke cijene, što je standardna međunarodna praksa, guverner je predočio da je taj indeks bio u junu 4,2 odsto na godišnjem nivou.
Analize pokazuju, dodao je Šoškić, da možemo da očekujemo povećanje inflatornih pritisaka, kojih ima i na domaćem i međunarodnom tržištu, tako da vjerovatno ne bi trebalo da se očekuje dalje ublažavanje monetarne politike, dok se dodatno ne otvore putevi za finansijska ulaganja.
On je, takođe, naglasio da zamrzavanje plata u javnom sektoru i penzija, predstavlja značajnu “zaštitu od šoka” u očuvanju stabilnosti cijena. “Ali jednom, kad popusti fiskalna politika, biće potrebno primjeniti restriktivniju monetarnu politiku sa ciljem održavanja stope inflacije unutar zacrtanih granica”, kazao je Šoškić. Tanjug