BANJALUKA, Poljoprivredni proizvođači neće pristati na cijenu pšenice manju od 37 feninga po kilogramu, a zaradu bi ostvarili tek sa cijenom od 40 feninga, izjavio je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Savo Bakajlić.
“Pšenicu ćemo prosuti po ulici, ali nećemo dati da nas niko potcjenjuje i ucjenjuje”, poručio je Bakajlić.
On je rekao da se ne proizvode dovoljne količine pšenice jer je samo u Semberiji proizvodnja posljednjih godina smanjena za 20 odsto, pa trenutno ima oko 400 proizvođača, dok ih je ranije bilo oko 1.000.
“Ne osporavamo uvoz, ali tražimo da se zaštiti domaća proizvodnja. Svake godine ulazimo u sve dublji i dublji problem sa otkupom pšenice i može doći do gašenja proizvodnje”, rekao je Bakajlić novinarima nakon sastanka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Banjaluci.
On je rekao da je žetva pšenice u žitnici Republike Srpske počela danas, ali da se tek sljedeće sedmice očekuje žetva u punom jeku jer vrijeme još nije pogodno.
Bakajlić je naveo da je u Semberiji zasijano do 12.000 hektara pšenice, da je kvalitet zrna dobar, a očekuje se prinos do četiri tone po hektaru.
On je podsjetio da je prošlogodišnja cijena otkupa bila oko 35 feninga, ali da su na vrijeme bile isplaćene subvencije od pet feninga, a da je ove godine proizvodnja skuplja.
Prema njegovim riječima, dug Republike Srpske za pšenicu iznosi oko 800.000 KM.
Bogdan Mirković, direktor preduzeća “Žitopromet”, najvećeg otkupljivača pšenice u Semberiji, rekao je da nije moguće očekivati cijenu od 37 feninga po kilogramu, s obzirom na to da je cijena pšenice u Vojvodini niža – 150 evra po toni.
“Osim pšenice, iz Srbije se nude i velike količine brašna koje daju po vrlo niskim cijenama i time se mlinsko-prerađivačka industrija u Srpskoj može ugasiti. Cijene iz Srbije su konkurentnije, zbog niže cijene sirovine, podsticaja…”, konstatovao je Mirković.
On je naveo da “Žitopromet” ima godišnju potrebu za više od 20.000 tona pšenice, od koje dio otkupljuje od poljoprivrednih proizvođača iz Semberije, Posavine i Podrinja, ali zbog nedovoljnih količina, ostatak uvozi iz Srbije i Mađarske.
“Nekada smo znali 90 odsto količina otkupiti od domaćih proizvođača, ali trenutno to nije moguće jer je proizvodnja smanjena. Ove godine učešće domaće sirovine neće biti veće od 30 odsto”, rekao je Mirković i dodao da je na sastanku bilo riječi i o podsticajima za mlinare pod uslovom otkupa domaće pšenice, ali da je potrebno vidjeti da li za to ima mogućnosti.
Izrazivši nadu da će biti postignut dogovor tako da svi u ovom lancu budu zadovoljni, Mirković je rekao da je “Žitopromet” društveno odgovorna firma koja uvijek staje iza domaćih poljoprivrednih proizvođača. Srna
