ZAGREB, Finansijska podrška je odgovor na krizu, ali ne i njezino rješenje. Nema ga još nitko, ni Washington, ni Frankfurt, ni Bruxelles, pa i Zagreb kao domaćin Godišnje skupštine EBRD-a samo šalje poruku kako će biti teško.
Dvadeset godina nakon osnivanja i s imidžom moćne i uspješne institucije Europska banka za obnovu i razvoj prvi je put održala Godišnju skupštinu u Zagrebu, 14. i 15. maja ove godine.
Kao dobar domaćin događaja koji je okupio oko 2000 bankara, investitora i političara Zagreb je iskoristio priliku za promociju hrvatske privrede, nekoliko preduzeća i banaka prigodno su potpisali poslove s EBRD-om, a hotelijerima i taksistima zarada je došla kao dar sa neba. Ukupno, dobar PR za Hrvatsku i njezin glavni grad.
Donesena je odluka o dokapitalizaciji Banke vrijedna 10 milijardi evra čime se osigurava nastavak ulaganja u regiji gdje je i dosad s ambicioznim programima poticala rast i pomagala tranziciju prema tržišnoj privredi.
Biće teško
Oni koji su u vrhu pomažu ostalima, ali ne nude definitivni odgovor za izlazak iz krize. Bankari, investitori i političari okupljeni u Zagrebu ne vide rješenje, jer niti ne znaju što nas još čeka. Samo znaju da će biti teško.
I Banka je pred teškim pitanjem.
Pomagala je svih proteklih godina, finansirala projekte u 29 zemalja, samo je lani uložila 8 milijardi evra, a usred krize odigrala veliku ulogu u zadržavanju zapadnih banaka u regiji.
Danas želi jačanje lokalnih financijskih tržišta kako bi se smanjila bolna ovisnost o stranim valutama, ali to je tek “opipavanje” i zahtijeva poseban pristup svakoj zemlji.
Najavljuje da će se zalagati za jačanje konkurentnosti privreda, razvoj malih i srednjih preduzeća, energetskog sektora i regionalne trgovine.
Novac je tu i EBRD na krizu odgovara finansijskom podrškom regiji. Ali na tržištima nema sigurnosti, povjerenje je opet izgubljeno, a emocija pesimizma još je jaka jer su grčki dugovi otvorili novu krizu na koju nitko nema pravi odgovor. Krizni fond ne daje rezultate.
Zbog nestabilne Evrope i padajućeg evra sve moćne institucije i osobe ovog svijeta nemaju mira. Angela Merkel ponavlja kako je evrozona suočena s najvećim izazovom od osnivanja.
Jasno je takođe da za rješavanje krize koja je započela 2007. nije dovoljna reforma finansijskog sistema. Sve što je kriza otvorila nameće puno više od toga – promjenu ekonomskog i političkog života.
Svijet bez odgovora
Ni najbolja ministrica u Evropi Francuskinja Christine Lagarde u Zagrebu nije spominjala rješenje. Govorila je o spirali nepovjerenja nakon Grčke i “globalnim neravnotežama” koje su i dalje prisutne.
Dan nakon Godišnje skupštine EBRD-a agencije su najavile Trichetov intervju za Spiegel. Čelnik Evropske centralne banke govori o dramatičnom stanju na tržištima – kaže da je “najteže nakon Drugog svjetskog rata, a možda i Prvoga” i “opasno i za druga tržišta osim Grčke…”.
Amerika strahuje da će zbog Europe biti ugrožen i njezin oporavak.
Uz sve to, ni EBRD ne može znati rješenje, niti njegov predsjednik Thomas Mirow može biti optimističan. Napominje da je za regiju ovo najteže razdoblje od početka tranzicije i da je oporavak nesiguran.
Regija ne može naprijed dok je na Zapadu tako loše.
Mirow kaže kako će se EBRD i dalje boriti za “poboljšanje života ljudi u zemljama u kojima djeluje”. EBRD-ove odluke jesu upravo na tom tragu, ali je jasno da snažna kriza ne ostavlja prostora za bolji život u skoroj budućnosti. Bankamagazin
