BANJALUKA – Bez obzira na poslovni rezultat ili obim posla, članovima nadzornih odbora (NO) u javnim preduzećima u Bosni i Hercegovini zagarantovane su naknade koje se kreću i do čak 1.600 KM mjesečno.
Pokazuje to uporedna analiza troškova rada nadzornih odbora urađena na osnovu baze podataka koju je izradio Transparency international u BiH (TI BIH).
Na portalu Transparentno.ba javnosti su po prvi put dostupni podaci o poslovanju preko 230 javnih preduzeća koja su u nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH.
Posmatrajući naknade članovima NO vidljivo je da je po visini naknade apsolutni rekorder „BH Telecom“ Sarajevo čiji članovi primaju po 1.344 KM mjesečno.
Slijede ih članovi NO „Lutrije BiH“ koji imaju naknade po 1.200 KM, te „Aerodroma Sarajevo“ sa 1.165 KM naknade.
Manje od hiljadu maraka mjesečno imaju članovi NO “Cesta Mostar“ koji za svoj rad dobiju 895 KM, te njihove kolege u „Agrokomercu“ koje po istom osnovu primaju 730 KM. Članovi NO „Vodovoda“ Mostar imaju naknade u iznosu od 700 KM mjesečno.
Što se tiče javnih preduzeća u Republici Srpskoj, propisano je da naknada za rad članova nadzornih i upravnih odbora ne može biti veća od 500 KM mjesečno.
„Iz dostavljenih podataka jasno se vidi da većina javnih preduzeća u RS, bez obzira na poslovni rezultat ili obim posla, članovima nadzornih odbora izdvaja maksimanlnu naknadu od 500 KM“, navode u TI.
Najveći dozvoljen iznos naknada, odnosno po 500 KM mjesečno tako primaju članovi NO „Puteva RS“, „Elektro Doboja“, „Elektro Hercegovine“, „Elektrokrajine“, „Hidroelektrana na Vrbasu“, „Šuma RS“, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo, „Hidroelektrana na Trebišnjici“ i Olimpijskog centra Jahorina.
Važno je napomenti da je sve definisano odlukom Vlade, koja može u svakom trenutku biti izmijenjena ili stavljena van snage.
U Federaciji BiH naknade su međutim regulisane zakonom, a naknade predsjednika i članova nadzornih odbora veće su i do tri puta od naknada u RS. Tako naknada za rad predsjednika nadzornog odbora može biti utvrđena najviše do dvije prosječne neto plate isplaćene u FBiH u prethodna tri mjeseca.
„Prema tome predsjednici nadzornih odbora mjesečno inkasiraju i po 1.600 KM bez obzira na broj sjednica kojih često i ne bude u toku mjeseca. Za članove nadzornog odbora mjesečna naknada iznosi 80 odsto od iznosa mjesečne nakande za predsjednika“, istakli su u TI.
Naknada za punomoćnika koji ima ovlašćenje za zastupanje na skupštini akcionara preduzeća ispred državnog kapitala može se odrediti u iznosu do jedne prosječne neto plate isplaćene u preduzeću u prethodna tri mjeseca.
Ranija analiza TI „Dobro upravljanje u javnim preduzećima u BiH – Analiza transparentnosti, odgovornosti i integriteta javnih preduzeća“ pokazala je da je preko 60 odsto preduzeća obuhvaćenih tim istraživanjem odgovorilo da se sjednice nadzornog odbora održavaju više od sedam puta godišnje, što je i više od zakonom propisanog minimuma od četiri sjednice. Međutim, informacija o tim sjednicama, usvojenim odlukama i drugim njihovim aktivnostima nema.
Pored toga, nisu objavljeni ni propisi i dokumenti koji uređuju rad skupštine i nadzornog odbora, a podaci o održanim sjednicama (pozivi, dnevni red, usvojene odluke, zapisnici, izvodi iz zapisnika…) iz kojih bi se mogao steći utisak o opštem poslovanju preduzeća, objavljeni su samo kod manjeg broja javnih preduzeća.
Vršilac dužnosti izvršnog direktora TI BiH Ivana Korajlić rekla je da se treba uzeti u obzir koliko puta se sastaje nadzorni odbor, kakvo je poslovanje preduzeća i koliki je angažman članova NO.
„Zaključak je da se apsolutno ne uzima u obzir kako posluje preduzeće, odnosno to ne utiče na to koliko će dati za plate, za upravu i za druge troškove i koliko će zapošljavati radnika“, rekla ja Korajlićeva.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan