Najvećim i najvrednijim nekretninama u BiH upravlja država Austrija

  – Austrijska državna grupa “HETA” raspolaže sa najvećim portfoliom nekretnina i pokretnina u BiH

   – “HETA” danas potpisuje ugovor o prodaji mesne industrije “IMPRO” Prijedor

BANJALUKA, Grupacija „HETA ASSET RESOLUTION AG“, u većinskom vlasništvu države Austrije, jedna je od najvećih organizacija za prodaju imovine u Jugoistočnoj Evropi, sa predstavništvima u 11 zemalja. HETA upravlja najvećim portfoliom nekretnina i pokretnina u BiH, od porodičnih kuća, stambenih i poslovnih zgrada, shopping centara, do velikih industrijskih pogona.

Direktor HETA u BiH Manfred Gram u intervju za poslovni portal CAPITAL.ba otkriva kako su preuzeli portfolia nenaplativih kredita i nepokretne imovine Hypo banke u BiH, uspješno preuzeli i prodali mesnu industriju IMPRO Prijedor italijanskom investitoru sa kojim danas potpisuju ugovor.

CAPITAL: Gospodine Gram, šta je bio cilj i svrha osnovanja grupacije HETA, gdje imate svoja predstavništva, kolikom imovinom upravljate?

GRAM: Prije nego što kažem nešto o našoj kompaniji ovdje u BiH, dozvolite da nekoliko riječi o našoj međunarodnoj mreži. Pored Bosne i Hercegovine, mi imamo firme u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Sloveniji i Srbiji. Vlasništvo HETA-e je nešto što nas izdvaja od konkurencije. Naime, naš većinski dioničar je Vlada Austrije.

Da se vratim na kompaniju HETA u BiH: kompanija je osnovana s namjerom da prodaje nekretnine i pokretnine. Trenutno, imamo skoro 130 uposlenih i u poređenju sa drugim finansijskim institucijama na ovom tržištu, mi djelujemo uz vrlo efikasan menadžment, odnosno, naši ljudi uspješno upravljaju našim ogromnim portfoliom. Veoma sam ponosan što mogu reći da su svi naši uposlenici veoma kvalifikovani i specijalizovani na području našeg poslovanja, te veoma predani postizanju naših operativnih i strateških ciljeva. HETA upravlja najvećim portfoliom nekretnina i pokretnina u vašoj zemlji, koji pritom nastavlja da raste i koji je veoma diversifikovan – od porodičnih kuća, stambenih zgrada, poslovnih zgrada, shopping centara, do velikih industrijskih pogona. Te su nekretnine locirane širom zemlje.

Naš je glavni cilj obezbijediti tzv. asset resolution za klijente i investitore, odnosno, uspješno prodati nepokretnu i pokretnu imovinu. Praktično, to znači da je prodaja imovine brza, ali na način da se očuva i maksimizuje njena vrijednost. Stoga mi sebe vidimo kao prvu adresu za domaće i međunarodne investitore zainteresovane za kupovinu svih vrsta nekretnina, kako pojedinačnih objekata tako i cijelih portfolia. Za naše postojeće partnere radimo i na iznalaženju rješenja za njihove probleme, što znači da nudimo različite strukture za otplatu njihovih dugova i/ili podršku putem prodaje imovine, bilo da se radi o nepokretnoj ili pokretnoj imovini. Time stvaramo dodatnu vrijednost ekonomiji zemlje i doprinosimo stabilnosti njenog finansijskog tržišta.

CAPITAL: HETA je preuzela portfolio Hypo Group. Na šta se to odnosi, konkretno, kad se radi o Hypo Group u BiH?

GRAM: Sve do kraja 2014. godine mi zapravo imamo istog dioničara, Vladu Austrije. Nakon prodaje Hypo banaka u BiH i promjene njihovih dioničara, HETA je ostala sa Vladom Austrije kao dioničar, što znači da mi više nemamo nikakve pravne, zakonske veze sa Hypo Group u BiH.

Nakon kupovine velikih portfolia nenaplativih kredita i portfolia nepokretne imovine od obje Hypo banke u BiH (krajem 2014. godine), naša poslovna veza je praktično okončana. Te banke sada imaju znatno manji, ali sasvim čist portfolio te mogu nastaviti sa bankarskim poslovanjem neopterećena nenaplativim aranžmanima. S druge strane, mi kao HETA provodimo svoj poslovni model i brinemo se da se riješe pitanja imovine, pri čemu koristimo svoje posebne vještine koje banke obično nemaju.

CAPITAL: Uključeni ste u iznalaženje rješenja za BH Airlines. Gdje vidite rješenje? Koji je glavni problem ove avio-kompanije?

GRAM: Svakako ćete razumjeti da ne mogu ići u specifične detalje koji nude više od onog što javnost već zna. Ono što mogu reći je da intenzivno radimo sa menadžmentom BH Airlinesa i novom Vladom Federacije BiH, kao dioničarom, na konceptu restrukturisanja, koji će, nadamo se, dovesti do situacije u kojoj će uključene strane biti na dobitku.

Pitanje glavnog problema kompanije BH Airlines treba postaviti njihovom menadžmentu. Po mom profesionalnom mišljenju, u zemlji postoji tržište za BiH Airlines koji je u državnom vlasništvu. Po mom mišljenju, BH Airlines se, sa dva aviona, suočava sa izazovom kritične veličine i da treba razmotriti različite opcije kako na najbolji način koristiti svoje zaposlene i logistiku. Posebno u slučajevima kakav je ovaj, postoji popriličan broj područja koja treba ispitati, na primjer, strukturu troškova i efikasnost. Ali, ponavljam, strateški pristup i operativna odgovornost za uspješno rukovođenje kompanijom BH Airlines definitivno je u rukama njenog menadžmenta.

CAPITAL: Aerodrom Banja Luka također ima problema sa malim brojem letova i destinacija, niskom likvidnošću… Da li biste bili zainteresovani da pomognete u pronalaženju strateškog partnera?

GRAM: Uspješno vođenje aerodroma je veoma kompleksno pitanje i definitivno predstavlja velik izazov. Potrebno je veliko znanje i specijalne profesionalne vještine, što je potpuno drugi vid biznisa u odnosu na ono čime se bavi HETA. Dakle, ja vjerujem da za traženje strateških i operativnih rješenja u ovom specifičnom području na tržištu – domaćem ili međunarodnom – postoje specijalizovani profesionalci.

CAPITAL: „HETA“ je od Hypo banke preuzela mesnu industriju IMPRO Prijedor u stečaju i prodala ga italijanskoj firmi. Možete li reći dati više detalja o toj transakciji, koliko je italijanski investitor platio za IMPRO, šta su njegovi razvojni planovi?

GRAM: IMPRO je doista jedna od naših većih transakcija. Sretan sam što mogu najaviti da smo u završnoj fazi ovog poslovnog dogovora koji će imati znatnog uticaja i na ekonomsku i na političku situaciju prijedorske regije: tu je ogromna industrijska zona sa lokacijom fabrike koja je prije nekoliko godina zatvorena. Kao što znate, to je nekad bila firma koja je zapošljavala najviše radnika u regiji. Mnogo smo vremena utrošili na traganje za idealnim domaćim ili stranih investitorom koji bi bio zainteresovan da kupi i obnovi ovu fabriku, idealno da ostane u istom polju poslovanja. Veoma mi je drago što vam mogu reći da smo konačno našli investitora. U Prijedoru danas potpisujemo kupoprodajni ugovor. Italijanski investitor se dugo bavi ovim poslom. Tokom pregovora predstavili su nam svoje planove revitalizacije i čak širenja mesne industrije u Prijedoru, uz otvaranja na stotine novih radnih mjesta. Veoma sam zadovoljan što smo zaključili ovaj posao i time doprinijeli daljem razvoju u regiji.

CAPITAL: Kakvu će korist imati šira društva zajednica od ovog posla?

GRAM: Ovaj posao će imati nekoliko prednosti i donijeti nekoliko koristi: podršku domaćim bankama jer svaki investitor treba sredstva za kupovinu i ulaganje u imovinu. Investicije u imovinu znače podršku domaćim kompanijama kao isporučiocima. Obnova poslovanja znači otvaranje novih radnih mjesta. Otvaranje novih radnih mjesta znači povećanje kupovne moći u regiji. Povećanje kupovne moći u regiji znači veće prihode od poreza u određenoj općini. Veći prihodi od poreza znače mogućnost investiranja u infrastrukturu. Investiranje u infrastrukturu znači pružanje podrške domaćim kompanijama kao isporučiocima ili izvođačima. Mogao bih dalje nabrajati višestruke koristi. Kao što možete vidjeti, mnogo je prednosti i koristi, koje se ne mogu ni vidjeti ni ostvariti odmah, ali je naše područje poslovanja zapravo glavni element procesa stabilizacije i podrške ekonomiji u BiH..

CAPITAL: S obzirom na Vaše veliko iskustvo u finansijskom sektoru, ali i na Vaš angažman u određenim budućim investicijama u BiH, koje je vaše mišljenje šta je to šta i FBiH i RS rade pogrešno kada su u pitanju strani investitori?

GRAM: Radije bih rekao nešto o tome šta bi oni mogli uraditi bolje – u tom pogledu, i entitetske i državna vlada treba da ulože maksimalne napore u pojednostavljivanje birokratije, transparentnije procedure koje bi onda ograničili potencijal za korupciju i nepotizam. Praktično govoreći, one moraju zajedno djelovati na donošenju zakona i politika koje će ohrabriti, umjesto da obeshrabruju strane investitore. Treba mnogo raditi na pobošljanju postojeće infrastrukture. To su stvari koje su investitorima važne. Konačno, treba da donesu program posebnih uslova za investitore koji bi donijeli cijeli paket benefita. Sve te aktivnosti bi donijele kratkoročne i dugoročne koristi za vašu zemlju. BiH je mala zemlja. Ja vjerujem da bi se čak i više moglo postići kad bismo vidjeli da oba entiteta udružuju napore kako bi privukli strane investitore, čime bi se stvorila poželjna klima za investicije.

CAPITAL: S. Vukelić