NJUJORK, Karlos Slim Helu, prvi na Forbsovoj listi milijardera, kaže da političari sve rade pogrešno i da problem siromaštva treba rješavati drugačije.
Treću godinu za redom Meksikanac Karlos Slim Helu (72) zauzeo je prvo mjesto na listi najbogatijih ljudi svijeta, koju svakog marta objavljuje američki časopis Forbs.
Imovina telekomunikacijskog magnata procjenjena je na 69 milijardi dolara, a slijedi ga ista trojka kao i prošle godine: Bil Gejts (61 milijardi), Voren Bafet (44) i najbogatiji Evropljanin Bernar Arno (41).
Slim se godinama peo na listi zahvaljujući uspjehu, a neki kažu i monopolu njegove telekomunikacione kompanije koja se danas zove “Amerika movil” i izrasla je iz privatizovane državne firme. U međuvremenu je proširio poslovanje na sektor maloprodaje, finansija, sirovina, energetike, izdavaštva.
Najbogatiji čovjek na svijetu ima svoje viđenje kako riješiti svjetske probleme. U razgovoru sa novinarkom Forbsa, u jeku dužničke krize u Evropi, kaže da politički lideri sve rade pogrešno i da ne treba da smanjuju budžetski deficit na štetu obrazovanja.
“Veoma sam zabrinut za svijet. Političari treba da traže druge načine da riješe probleme”, kaže otac šestoro djece i djed 19 unučića, koji se 2004. povukao iz upravnih odbora svoje tri najveće kompanije.
Španiji predlaže da proda autoputeve čije korišćenje ne naplaćuje, a da tim novcem nadoknadi rupe u budžetu za socijalna davanja. Generalni savjet je da se nova radna mjesta otvaraju investiranjem u mala i srednja preduzeća i to u granama privrede kao što su turizam, zdravstvena zaštita, obrazovanje i zabava.
Najveći cilj mu je promjena Meksika kroz borbu protiv siromaštva, ali nju vidi drugačije.
“To je nekad bila stvar morala. Međutim, to je najbolja investicija. Izvući ljude iz siromaštva i uključiti ih u modernu ekonomiju je dobro za ekonomiju, zemlju, i društvo. Ali to ne treba prepustiti političarima. Biznismeni bolje upravljaju resursima”, navodi on.
Slim ne vjeruje u tradicionalno donatorstvo, jer se time “stotinama godina nije riješio problem siromaštva”. Rješenje vidi u upotrebi digitalnih tehnologija u obrazovanju kako bi se stvorio “ljudski kapital”. Najnoviji poduhvat njegove dvije fondacije je sistem digitalnih biblioteka, u kojima se umjesto knjige iznajmljuje laptop. Cilj je da do 2015. godine 60 odsto Latinske Amerike ima pristup kompjuterima. Politika