Gradnja autoputa na koridoru 5c na potezu od Tarčina do Mostara koštaće i do 20 miliona eura po kilometru, najavljuje Nail Šećkanović, ministar prometa i komunikacija FBiH.
Istovremeno, Šećkanović predviđa da bi prihod od prometa na izgrađenoj dionici autoceste u FBiH naredne godine mogao biti i 25 miliona KM.
Da li je određena konačna trasa koridora 5c kroz FBiH?
ŠEĆKANOVIĆ: Za cjelokupnu dionicu kroz BiH, koja iznosi 330 kilometara, urađen je idejni projekat i odgovarajuće studije. Ova vlada je zatekla svu dokumentaciju koju je pripremilo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH i to su činjenice, a ministar Božo Ljubić je potpisao kontaktne tačke na sjeveru i jugu, Svilaju i Bijači. To jeste u njegovoj nadležnosti, jer su to međudržavna pitanja, ali bi bilo dobro da je bilo konsultacija s entitetima.
Neki zastupnici u Parlamentu FBiH su najavili da će tražiti raspravu o trasi ovog autoputa?
ŠEĆKANOVIĆ: Parlament FBiH ima pravo uvrstiti na svoj dnevni red sva pitanja koja se tiču građana FBiH, pa i ovo, ali moram primijetiti da je to došlo malo prekasno jer su urađeni idejni projekat, potrebne studije, potpisane kontaktne tačke i poručen glavni projekat. Kao implementatori dolazimo pred svršen čin i dobićemo glavni projekat po kom ćemo postupiti.
Šta na ovom projektu radi Vlada FBiH u ovom sazivu?
ŠEĆKANOVIĆ: Ova godina je prelomna za kvalitet i kvantitet izgradnje autoceste na koridoru 5c jer ćemo krajem godine imati izgrađenih 37 kilometara. Uveli smo naplatu putarine na izgrađenom dijelu i počeli ostvarivati prihode znatno iznad očekivanih. To uliva optimizam da će autocesta na koridoru 5c sigurno biti isplativa. Naredne godine ćemo uspostaviti zatvoreni sistem naplate i očekujemo povećanje prihoda sa sadašnjih 10 do 12 miliona KM godišnje, na cijelih 25 miliona KM, što je solidna osnova za dalje investiranje. Deblokirana je gradnja sarajevske zaobilaznice i do kraja godine ćemo imati i izvođača radova za treći dio. Imamo i uspješne razgovore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Investicijskom bankom o kreditima od 480 miliona eura i mislim da bi taj novac mogao biti operativan do kraja godine i uložen u gradnju blizu 70 kilometara autoceste na relacijama koje smo usaglasili sa državnim ministarstvom. Tih 70 kilometara je 15 kilometara prema Zenici, oko 20 na relaciji Vlakovo – Tarčin, 20 od granice Hrvatske do Počitelja i 11 od Svilaja do granice sa RS. Sve bi ovo moglo biti ugovoreno do kraja naredne godine.
Ima li mnogo spornih dijelova na trasi kroz FBiH? Počitelj, vinogradi u Hercegovini?
ŠEĆKANOVIĆ: Vlada FBiH je formirala ekspertnu komisiju koja je ispitala probleme u Počitelju i dijelu kroz Bunu i Blagaj. Ministarstvo je zaduženo da konsultuje struku i riješi te probleme. Imali smo javne rasprave u kojima su učestvovali ljudi iz Ministarstva i institucija za zaštitu spomenika kulture, projektanti i predstavnici lokalne zajednice. Mislim da ima šansi da se tehnički riješi problem Počitelja, a da trasa ostane u globalnom planu. To bi bilo mikroizmještanje, most bi išao južnije ili bismo ga prebacili na sjeverni dio, ako to bude izvodivo. Na potezu je struka.
Koliko bi to izmještanje povećalo cijenu i da li to može biti problem?
ŠEĆKANOVIĆ: Spremni smo i za povećanje od 10 miliona KM koje bismo negdje drugdje mogli uštedjeti.
A kakva je mogućnost gradnje izlaza na Neum?
ŠEĆKANOVIĆ: Postoji plan za magistralnu cestu Stolac – Neum, a u perspektivi će se graditi i Jadransko-jonska magistrala prema Crnoj Gori i ona bi se poklapala sa putem Stolac – Neum. Na taj način bismo imali kvalitetan odvajak za Neum koji bi većim dijelom bio autocesta. To će pokazati mini-studija koju smo poručili.
Prema revizorskom izvještaju, ovih 28 kilometara autoceste je koštalo oko 180 miliona KM. Koliko košta gradnja jednog kilometra?
ŠEĆKANOVIĆ: Ovo je bio najjeftiniji dio, naredna dionica od 15,3 kilometra će biti mnogo skuplja jer tu imamo tunel od 2.900 metara. Dio od Vlakova do Tarčina ima vijadukte, mostove i tunele i biće još skuplji, dok će trasa od Tarčina do Mostara biti daleko najskuplja. Po nekim procjenama, čak i do 20 miliona eura po kilometru, jer je tamo 70 posto objekata, samo 30 posto je klasična trasa, sve je most – vijadukt – tunel. Tržište će odrediti cijenu jer izvođače radova moramo birati tenderom. Sada rade naše kompanije “Euroasfalt”, “HP investing” iz Mostara, “Grude-putevi” iz Gruda i “Hering” iz Širokog Brijega i zadovoljni smo, ali ako za neku narednu trasu bude povoljnija strana firma, nama su tu ruke svezane.
Šta je sa koncesijom za te skupe dionice?
ŠEĆKANOVIĆ: Pokrenuli smo proceduru i sada smo u drugom od tri kruga. U trećem krugu očekujemo konkretne ponude. Koncesionar bi gradio dionicu Tarčin – Mostar i nekoliko narednih godina ubirao prihod od putarine na relaciji Zenica – Mostar. Imamo 12 ili 13 aplikanata, ali uskoro ćemo zatražiti konkretne ponude, a trebaće nam i konsultant jer je ovo prvi veliki posao na bazi koncesije i ugovori i tenderi su vrlo zahtjevni. Treba biti oprezan.
Zašto ste produžili tender za “BH Airlines”?
ŠEĆKANOVIĆ: U tenderskoj dokumentaciji je stajalo da je moguće produžiti tender na zahtjev zainteresovanih kompanija i zato smo to uradili. Do sada su interes iskazale kompanije iz Hrvatske, Malezije, Turske, Jordana…
Pravi trenutak za privatizaciju “BH Telecoma”
Iako je bilo najava da će privatizacija “BH Telecoma” početi u drugoj polovini godine, ona je još na mrtvoj tački?
ŠEĆKANOVIĆ: Razgovarali smo s brojnim konsultantima i svi smatraju da je ovo pravi trenutak. Od tri operatera koji djeluju u BiH jedan je privatiziran i žestoko nastupa na tržištu, a ova dva se teško mogu nositi s njim. Ono što “M:tel” završi za desetak dana, telekomima u FBiH, zbog zakonskih procedura obavezujućih za državna preduzeća, potrebni su mjeseci. Mislim da smo sada postigli konsenzus da treba ići u prodaju i to 51 posto, jer se strateški partneri teško odlučuju za manji udio. Što budemo više čekali, on će manje vrijediti. Podaci za područje Sarajeva pokazuju da je u prvih pola godine promet u “BH Telecomu” pao za više od 20 posto, “Eronet” bilježi očekivani rast oko 30 posto, a “M-tel” ima šest puta veći promet nego prošle godine u isto vrijeme.
O luci u Neumu
Šta je sa gradnjom luke u Neumu za koju je u ovogodišnjem budžetu FBiH predviđeno 1,5 miliona KM?
ŠEĆKANOVIĆ: Prošle godine napravili smo projektnu dokumentaciju za turističku mini-luku i to bi Neum sasvim otvorilo, grad bi se sigurno preporodio i po izgledu i po prihodima i po funkcionalnosti, ali lokalna zajednica je izrazila nezadovoljstvo. Ne bih se upuštao u procjene da li se iza tog stava kriju neki politički ili drugi interesi, ali nećemo graditi ništa bez lokalne zajednice. Ne znam šta se desilo u međuvremenu. Projektna dokumentacija je naše vlasništvo, niko je ne smije prekrajati. Nezavisne novine
