ISTOČNO SARAJEVO, Aktuelni Zakon o šumama Republike Srpske /RS/ već se pokazao kao loš, a Nacrt novog zakona o šumama, kojeg je u javnu raspravu uputilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi RS je katastrofalan, zbog čega ga je potrebno hitno povući iz procedure.
Ovo je jedinstveni stav učesnika javne rasprave koju je u Istočnom Novom Sarajevu danas organizovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi RS.
Ranko Kozomara, pomoćnik ministra za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi RS rekao je Srni da je jedan od najvažnijih razloga za kreiranje Nacrta zakona o šumama RS bio ukidanje bilo koje vrste monopola nad vlasništvom u sektoru šumarstva, odnosno nad gazdovanjem i upravljanjem šumama i šumskim zemljištem u RS.
“Da podsjetim, već je došlo do izmjene člana 4. Zakona o šumama RS u smislu da šumama upravlja i gazduje RS putem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi RS” – istakao je Kozomara.
On je naglasio da Nacrt zakona o šumama ima za cilj da tretira interese svih građana RS, a ne da to, kao što je bilo do sada, bude ekskluzivno pravo javnih preduzeća koja se bave preradom drveta.
Načelnik opštine Pale Slobodan Savić, ističući da ni dosadašnji Zakon u šumama nije bio dobar, naglasio je, međutim, da ponuđeni nacrt novog zakona nudi još nepovoljnija rješenja za lokalne zajednice i njihov uticaj upravljanje, odnosno gazdovanje nad šumskim potencijalima putem šumskih gazdinstava.
“Novim rješenjima opštine jednostavno gube kontrolu nad eksploatacijom šuma na svojim teritorijama, a korist od toga trebalo bi dobije nekakva famozna `Agencija za šume RS`” – rekao je Savić.
Slično mišljenje iznio je njegov kolega, načelnik opštine Han Pijesak Milan Borovina koji smatra da Nacrt zakona o šumama apsolutno eliminiše uticaj lokalne zajednice na gazdovanje i eksploataciju šumskog blaga, što će neminovno za posljedicu imati dalje siromašenje lokalnog stanovništva.
On smatra da ovaj novi zakonski prijedlog predstavlja “uvođenje na mala vrata koncesija nad eksploatacijom šuma u RS ili, grublje rečeno, uvod u pljačku i davanje koncesija za `poklapanje` šuma”.
“Ne mogu kreirati i donositi zakone oni koji za njih nisu i živo zaintersovani” – poručio je Petko Vukojčić sa Sokoca, dugogodišnji radnik šumarske industrije.
On se usprotivio pokušajima centralizacije šuma u RS, ocjenjujući da se stanovnici Sokoca, Han Pijeska, Pala i drugih opština saarajevsko-romanijskog platoa mogu slobodno iseliti u potrazi sa egzistencijom i normalnim životom.
I njemu je kao i ostalim učesnicima javne rasprave zasmetalo to što se drvni sortimenti sa Romanije prerađuju na privatnim pilanama u Bijeljini, gdje njive, kako je rečeno, `zvrje` neuzorane.
Ništa manje kritičan nije bio ni načelnik za privredu u opštini Foča Zoran Ćosović koji je zatražio vraćanje nadležnosti nad eksploatacijom šuma u lokalne zajednice.
“Ko će sada, konkretno, da brine o 3 500 nezaposlenih u Foči i kako da održavamo 300 kilometara lokalnih puteva” – upitao je Ćosović predstavnike resornog ministarstva.
Njegov kolega iz Rogatice Mišo Ikonić zamjerio je predlagaču to što Nacrt zakona o šumama RS nema razvojnu komponentu.
“Ako je možda i ima, onda je taj razvojni aspekt otuđen od uticaja lokalnih zajednica koje raspolažu šumskim bogatstvom, i koje su po prirodi stvari za to i najviše egzistencijalno zainteresovane” – smatra Ikonić.
Tokom rasprave upućena je i zamjerka zašto ova javna rasprava nije organizovana na Palama, Sokocu, Han Pijesku ili u Foči nego baš u Istočnom Novom Sarajevu “gdje ne postoji nijedno šumsko gazdinstvo”, a kritici je bila izložena i činjenica da je Nacrt ovog zakona u najvećoj mjeri prepisan iz Prijedloga zakona o šumama u Srbiji i dijelom iz Zakona o šumama Hrvatske.
Kozomara je potvrdio je da će svi stavovi izneseni tokom današnje javne rasprave biti upućeni komisiji koja treba da sistematizuje sve prijedloge i pretoči ih u amandmane u slijedećoj fazi utvrđivanja Prijedloga zakona u šumama RS.