BANJALUKA, Ishrana stanovnika RS uglavnom je bazirana na unos hljeba, peciva i ostalih proizvoda od brašna i žitarica, kao i velikih količina krompira.
Ovakav trend, vidljivo je u statističkim podacima, prisutan je godinama, a sindikalni i predstavnici udruženja za zaštitu potrošača to tumače činjenicom da je riječ o najjeftinijim prehrambenim namirnicama.
U izvještaju “Statistički godišnjak 2014”, čiji je autor Republički zavod za statistiku, navodi se da je jedan potrošač, tokom 2011. godine, u prosjeku pojeo 95,73 kg brašna i žitarica, ali i 38,59 kilograma hljeba, te 30,97 kg ostalih pekarskih proizvoda, kao i 8,4 kg slanih trajnih peciva.
Na jelovniku potrošača u RS, na godišnjem nivou je i 7,12 kilograma tjestenine, ali i 239 jaja. Od povrća, građani najviše pojedu krompir, čak 46,43 kilograma, a na sve ostale vrste povrća, kako svježeg tako i sušenog i prerađenog, otpada dodatnih 82,16 kg.
Mesa se jede mnogo manje. Meso peradi, koje je najjeftinije, najviše je na trpezi i jedan potrošač ga godišnje pojede 18,27 kilograma, a potroši i 8,38 kg teletine i junetine.
Borce za zaštitu prava potrošača ovakvi pokazatelji ne iznenađuju, jer, kako kažu, već duži period većina građana hrani se najjeftinijim prehrambenim namirnicama.
“Mi imamo nisku platežnu moć i to je jedan od razloga zbog kojih se ne hranimo po svim propisima koje predlažu nutricionisti. Kada smo upoređivali potrošnju pojedinih namirnica u EU i kod nas, vidjeli smo da se kod nas troši negdje oko tri puta više hljeba”, naglašava Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS.
Većina građana, kako on dodaje, ne može sebi da priušti namirnice koje su kvalitetne i skupe.
“U jednoj rečenici rečeno, spadamo u zemlje sa malom platežnom moći, pri dnu smo po standardu u Evropi”, podvukao je Petrović, dodajući da je naša prehrana bazirana na tijestu, ali i krompiru, kojeg najviše trošimo.
Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, podsjeća da svakog mjeseca saopštavaju iznos sindikalne potrošačke korpe, koja, pored ostalih proizvoda i usluga, sadrži i prehrambene proizvode koji su porodici potrebni.
“Ukupno posmatrano, u prosjeku tek 43 do 45 odsto robe i usluga iz potrošačke korpe moguće je obezbijediti od prosječne plate”, navela je Radoševićeva.
Kako ona dodaje, kupovna moć je na izuzetno niskom nivou, a samim tim i kvalitet života.
“Naprosto, zbog nedostatka novčanih sredstava, između prioriteta se prave prioriteti”, upozorila je Radoševićeva.
Radmila T., domaćica iz Banjaluke, kazala je da je na njenoj trpezi najviše krompira, jer ga siju na selu pa ovo povrće ne kupuju.
“Djeci na pijacama kupim od voća limun i narandže zbog vitamina C, ali i to mi je često skupo. Evo, čitam u novinama i slušam na TV-u kako hvale onaj đumbir da je zdrav, kad ugledah u trgovini da mu je cijena 13 maraka za kilogram. Ko to može da priušti? Meso rijetko kupujem na kilogram, više je to na 200 grama kad mi zatreba da dodam u neku čorbu”, rekla je ova Banjalučanka. Nezavisne novine