BANJALUKA, Ekonomski pokazatelji stanja u BiH ukazuju da bi u narednom periodu komercijalne banke mogle povećati kamatne stope na kredite, izjavio je Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH.
Prema njegovim riječima, razlozi za povećanje kamatnih stopa, između ostalog, su izuzetno visoke cijene na tržištu kapitala zbog lošeg kreditnog rejtinga BiH, te blago povećanje kamatnih stopa na depozite.
“Imamo najniže kamatne stope u regionu, što je teško održivo, s obzirom na to da su u prošloj godini banke koristile svoje rezerve. Kreditni obim je izuzetno skroman, dva do tri procenta, što znači da više nema rezervi i da je zaista cijena kapitala na tržištu izuzetno visoka”, istakao je Mišić, dodajući da su sve to razlozi koji idu u prilog povećanju kamatnih stopa.
Izvršni sekretar Udruženja banaka BiH kaže da će se povećanje kamatnih stopa odnositi samo na nove kredite, a koliko će ono biti – odluka je svake banke pojedinačno.
Bankarske kamate na dugoročne kredite u domaćoj valuti u septembru su za privatna preduzeća prosječno iznosile 7,76 odsto, dok su za građane bile 7,55 odsto, što je najniži nivo u zadnjih pet godina, podaci su Centralne banke BiH.
Kamate na dugoročne kredite u KM sa valutnom klauzulom za privredu iznosile su 7,14, a za stanovništvo 8,38 odsto.
U banjalučkoj UniCredit banci kažu da trenutno ne vide razlog za bilo kakvo povećanje ili smanjenje kamatnih stopa na kredite, navodeći da se na domaćem i međunarodnom finansijskom trižištu u posljednje vrijeme nije desilo ništa što bi uticalo na pomjeranja kamata.
“U javnosti stalno iznova slušamo priče o promjeni kamatnih stopa u BiH, iako se kamate na kredite godinama kreću u rasponu od 5,5 do 8,5 odsto, bez bilo kakvih ‘bombastičnih’ promjena nagore ili nadolje”, istakao je Ivan Vlaho, direktor UniCredit banke.
On kaže da je na evropskom tržištu u proteklom periodu bilo ulivanja 500 milijardi evra od strane Evropske centralne banke, ali da se to isključivo odnosilo na stabilizaciju banaka unutar Evropske unije, bez prava prelijevanja novca van tog bloka.
“Nažalost, iz tih razloga taj veliki kontingent novca u EU nije uticao na pojeftinjenje bankarskih sredstava u BiH”, rekao je Vlaho.
Na visinu kamata bh. banaka u narednom periodu, kako ukazuje, mogao bi uticati samo neki značajan globalni ili evropski finansijski događaj, promjena kreditnog rejtinga BiH i nivo stranih investicija.
Turkish Ziraat Bank želi u RS
Potpredsjednik RS Enes Suljkanović razgovarao je u Sarajevu sa Ali Rizom Akbasom, direktorom Turkish Ziraat Bank Bosnia, koja želi da otvori osam filijala na području RS.
Potpredsjednik RS izrazio je spremnost da u Banjaluci organizuje sastanak predstavnika Banke sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom kako bi se pronašlo najbolje rješenje. Nezavisne novine
