BANJALUKA – Da su police domaćih marketa pretrpane pčelinjim proizvodima iz inostranstva, potvrđuje podatak da je BiH za sedam mjeseci ove godine uvezla 33 tone meda, što je čak 22 puta više u odnosu na izvezene količine, a ovakvi poražavajući bilansi sve snažnije udaraju na egzistenciju pčelara u Srpskoj, naročito u sezonama poputove, kada je suša desetkovala proizvodnju.
Prema podacima Spoljno trgovinske komore BiH, od januara do kraja jula domaći pčelarisu na ino-tržište uspjeli plasirati tek 1,5 tona meda u vrijednosti od 44.400 KM, dok je uvoz tog proizvoda dostigao 2,4 miliona maraka.
Iz Spoljno trgovinske komore ukazuju da je ovogodišnji uvoz meda količinski veći za deset tona u odnosu na isti period lani, dok izvoz ne bilježi oscilacije.
– Vodeća izvozna tržišta bila su Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, dok su uvozna tržišta Hrvatska, Turska, Srbija, Bugarska i Mađarska – navelisu u Spoljno trgovinskoj komori.
Naglašavaju da klimatske promjene, koje su iz godine u godinu sve ekstremnije, uveliko određuju godišnji prinos meda u BiH.
“Suša i ekstremno visoka temperatura u Hercegovini te blaga prošlogodišnja zima negativno su uticale na prinos. Pčelarikoji su ove godine imali planinsku pašu i koji su geografski pozicionirani u predjelima sa višom nadmorskom visinom očekuju solidne prinose“, navode iz Spoljno trgovinske komore BiH.
Da su nepovoljni vremenski uslovi bili najveći neprijatelj pčelara na jugu Srpske, potvrdio je i predsjednik Udruženja pčelara „Leotar” iz Trebinja Obrad Ninković navodeći da je ovogodišnja sezona najlošija u posljednjih 15 godina budući da su prinosi maksimalno podbacili.
“Domaćeg meda ove godine praktično i nema. To što imamo ne može biti dovoljno ni za kućne potrebe, a kamoli za tržište. Uzrok su dugotrajne suše i klimatske promjene koje ne pogoduju lučenju nektara u prirodi. U Hercegovini kilogram meda košta 25 KM, čak su pojedini pčelari digli cijenu na 30 maraka i vjerovatno će se ići ka tom iznosu“, rekao je Ninković.
Ništa bolja situacija nije ni na područjuromanijske regije.
“Pčelari koji su pčele napasali u predjelima prema Zelengori i Kalinoviku prošli su lošije u odnosu na kolege koje su košnice pozicionirale na Romaniji. Moje košnice su bile na Zelengori i izvrcao sam jedva kilogram i po meda po društvu, a optimalan prinos je između 15 i 20 kilograma. Lani sam imao više od 20 kilograma, tako da je ova godina potpuno podbacila“, priča predsjednik Udruženja pčelara „Roj”, koje gravitira području Istočne Ilidže, Istočnog Novog Sarajeva i Trnova, Nemanja Dragičević.
Uprkos slabim prinosima, Dragičević ističe da pčelari u romanijskoj regiji kojise ozbiljnije bave proizvodnjom meda u posljednjih nekoliko godina imaju konstantne zalihe koje ne mogu prodati.
“Obilazili smo markete i na njihovim policama uopšte nismo našli med proizveden u BiH, što je poražavajuće. Imamo domaći med prve klase koji po 2-3 godine stoji u skladištu i ne stiže do potrošača, a uvozimo tone i tone meda čiji je kvalitet potpuno neizvjestan. To je stari problem na koji smo više puta upozoravali. Kontrole su nepotpune i rijetke budući da nema dovoljno inspektora“, navodi Dragičević.
Prema njegovim riječima, uvozni med je nekoliko puta jeftiniji i samim tim predstavlja nelojalnu konkurenciju proizvođačima u BiH.
“Uvozni med u marketima košta od 12 do 20 KM za kilogram, a domaći 25, što ozbiljno ugrožava naše proizvođače“, dodaje Dragičević.
Nemanja Dragičević kaže da se domaći pčelari samostalno ne mogu izboriti sa pojavom nekvalitetnog meda na tržištu.
“Nadu uliva novoformirani evropski savez pčelara koji će nastojati da dođe do izmjena regulativa u čitavoj Evropi i to na način da na svakoj tegli meda mora obavezno da se naznači zemlja porijekla i sastav“, rekao je Dragičević.