NJUJORK, Na londonskom tržištu prošle sedmice cijena nafte porasla je četvrtu nedjelju zaredom, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio, nakon tri sedmice rasta.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla je oko 0,5 posto, na 49,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,1 posto, na 48,60 dolara.
Kretanje cijena nafte oko najviših nivoa u sedam mjeseci ponajviše se zahvaljuje poremećajima u proizvodnju, primjer, u Nigeriji zbog napada militanata na tamošnju naftnu infrastrukturu.
Pojedini analitičari smatraju da su na cijene ‘crnog zlata’ pozitivno uticale i odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) na sastanku u Beču. Doduše, članice tog kartela nisu odlučile smanjiti proizvodnju, uprkos prevelikoj ponudi u odnosu na potražnju, ali “niko od najvećih igrača, osim Irana, nije najavio da će u idućem razdoblju dodatno povećati ponudu”, kaže Dominick Chirichella, analitičar u Energy Management Institute.
Cijene nafte potiču i podaci o daljem smanjenju zaliha u SAD-u, što ukazuje na jačanje potražnje.
Međutim, u petak su cijene nafte na američkom tržištu pale jer je nada ulagača u dalji rast potrošnje Amerikanaca splasnula nakon neočekivano slabih pokazatelja sa tamošnjeg tržišta rada. U maju je u SAD-u otvoreno samo 38.000 novih radnih mjesta, najmanje u posljednjih pet i po godina, dok su analitičari očekivali 164.000.
To je loše uicalo na cijene nafte, a ulagače je zabrinuo i podatak kompanije Baker Hughes da je prošle sedmice broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za devet, na 325 postrojenja, pa se ta brojka odmaknula od najniže razine od oktobra 2009. godine. To je tek druga sedmica u ovoj godini da je broj bušotinskih postrojenja povećan.
Ipak, i dalje ih je znatno manje u odnosu na jun prošle godine, kada ih je bilo oko 640. I dok su slabi pokazatelji s američkog tržišta rada u petak pritisnuli cijene nafte, podržao ih je pad dolara, s obzirom da je zbog ne baš snažnog oporavka američke privrede malo vjerojatno da će tamošnja središnja banka Fed povećati kamate prije jeseni.
Dolar slabi, nafta pojeftinjuje
Zbog slabljenja dolara, uvoz nafte za zemlje s drugim valutama postaje jeftiniji, što pozitivno utiče na potražnju. Ipak, na tržištu je i dalje ponuda veća od potražnje, a analitičari smatraju da će proći još neko vrijeme dok se tržište sasvim ne uravnoteži.
U trećem tromjesečju trebalo bi doći do deficita ponude, dok bi se vrlo velike zalihe nafte trebale normalizirati za nešto više od godinu dana, navode analitičari Credit Suissea. Sudeći po analizama, ponuda i potražnja polagano se uravnotežuju, što bi, nakon duljeg vremena, trebalo stabilizirati cijene nafte.
Zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. godine cijene su nafte potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih 12 godina. No, od tada su skočile više od 80 posto jer se ulagači nadaju smanjenju jaza između ponude i potražnje. Nezavisne novine
