SARAJEVO, Iako je od donatorske konferencije u Briselu, na kojoj je na ime pomoći BiH prikupljeno 809 miliona eura, prošlo petnaestak dana, vlasti BiH i predstavnici lokalne uprave gotovo ništa nisu uradili na osmišljavanju urgentnih projekata rekonstrukcije u koje bi se ova nemala sredstva slila.
Naime, u situaciji potrebe hitnog oporavka zemlje razorene poplavama i pomoći bh.
domaćinstvima, svaki dan za hiljade građana nova je utrka s vremenom zbog potrebe osposobljavanja vlastitih domova do dolaska jeseni. Ipak, u BiH vlada uobičajena konfuzija i kao da svi čekaju “nekoga” da povuče prvi potez u piramidi odgovornosti i odlučivanja. Svi naši pokušaji da od nadležnih institucija u BiH dobijemo informacije o tome šta je do sada urađeno kada su u pitanju konkretni planovi utroška donacija i kreditnih sredstava ostali su bezuspješni.
Istovremeno, predstavnici međunarodne zajednice jasni su u namjeri da obezbijeđeni milioni završe u pravim rukama i na pravim mjestima, ali kroz konkretne projekte. Otuda i nedavna poruka Hidea Jamazakija, ambasadora Japana u BiH, koji je iskazao razočarenje činjenicom “da nadležne institucije u BiH još nisu predstavile konkretan plan obnove zemlje nakon poplava”.
S druge pak strane, neki od najvećih donatora i kreditera, poput EU ili Svjetske banke, već imaju vlastite planove utroška ovih sredstava, koji podrazumijevaju i jasne mehanizme finansijske kontrole. Iz Delegacije EU u BiH podsjećaju da je Evropska unija već obezbijedila 87 miliona eura iz planiranih i postojećih IPA programa.
“Od tog iznosa, 42 miliona eura već su dostupna BiH, dok će preostala sredstva uskoro biti na raspolaganju. Ova 42 miliona eura su pripremljena za implementaciju i oni će se koristiti za rekonstrukciju 4.000 stambenih jedinica i 100 škola, te za podršku malim i srednjim preduzećima i porodičnim gazdinstvima“, kaže Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.
Ona naglašava da će Delegacija EU u BiH biti odgovorna za nadgledanje projekata koje finansira Evropska unija.
“Imamo stroge kontrole i reviziju projekata kako bi se osiguralo da će novac koji daju porezni obveznici EU biti utrošen na transparentan način“, ističe ona.
Iz Ureda Svjetske banke u BiH “Nezavisnim” su potvrdili da će njihov kredit od 100 miliona dolara biti operativan najdalje za dva mjeseca.
“Očekujemo da će sredstva biti raspoloživa već početkom septembra, nakon što bude provedena ratifikacija kreditnog aranžmana u parlamentu BiH. Osim ovog projekta, SB sa partnerima u BiH razmatra i mogućnost restrukturiranja nekih od već postojećih projekata u BiH u svrhu hitne rekonstrukcije i oporavka nakon poplava“, ističu iz Ureda Svjetske banke.
I Svjetska banka potencira jasne mehanizme kontrole upravljanja sredstvima.
“Svi projekti SB-a se provode uz primjenu strogih pravila i procedura koje regulišu ne samo finansije, nego i druge parametre, kao što su zaštita okoliša i socijalni razvoj”, ističu iz ove velike finansijske institucije.
Iz Ambasade SAD u BiH podsjećaju da su do sada dodijelili ili odobrili više od 14,4 miliona dolara za direktnu pomoć i obnovu nakon poplava.
“Više od 11,5 miliona dolara se koristi za pomoć u obnovi života u urbanim i ruralnim sredinama, uključujući obnovu infrastrukture, odobravanje malih donacija poljoprivrednicima i malim poduzetnicima, kao i promovisanje bezbjednog povratka ugrožene djece u škole na jesen”, ističu iz Ambasade. Navode da se sva ova sredstva raspoređuju u dogovoru s ostalim donatorima, civilnim društvom i partnerima iz bh. vlasti, uključujući i 10 milijuna dolara od tog iznosa kojim će zajednički raspolagati vlade BiH i SAD.
“Od ukupno 14,4 miliona dolara, 4,4 miliona su već obezbijeđena. Preostalih 10 miliona je dostupno i bit će implementirano kroz niz projekata pomoći obnove života u urbanim i ruralnim sredinama”, ističu iz američke ambasade.
I Vlada Švedske je jedan od najvećih pojedinačnih donatora, sa ukupno četiri miliona eura za Srbiju i BiH (po dva miliona) samo za poplave. Iz Ambasade Švedske u BiH pojašnjavaju da je SIDA (Švedska agencija za međunarodni razvoj) već izmijenila nekoliko projekata koje ova zemlja finansira ili sufinansira, povećavajući budžet tih projekata.
“Najveće izmjene usmjerene su na očuvanje radnih mjesta u privatnom sektoru. Naravno, ne smijemo zaboraviti i na humanitarnu pomoć švedske civilne agencije koja je donirala opremu za filtraciju vode, vrijednu čak sedam miliona švedskih kruna”, ističu iz Ambasade.
Kada je, pak, riječ o finansijskoj kontroli projekata, navode da SIDA primjenjuje nekoliko mehanizama, uključujući i detaljne procjene, finansijske revizije, ali i nezavisne procjene putem vanjskih konsultanata.
Juče smo kontaktirali i Ambasadu Norveške u BiH, kao jednog od najvećih donatora, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nismo dobili odgovore na upućena pitanja. Odgovore nismo uspjeli da dobijemo ni iz Ambasade Rusije u BiH, koja je takođe jedan od najvećih donatora.
“Etička linija” za korupciju
Mladen Ćavar, zamjenik ministra sigurnosti BiH, ističe da je u Ministarstvu otvorena “Etička linija” gdje je anonimnim pozivom moguće prijaviti korupciju, odnosno svaku zloupotrebu utroška donatorskih sredstava.
“Radi se o sustavu, odnosno softveru koji nam je donirao nevladin sektor i do sada nismo imali značajnijih poziva. Svaku takvu informaciju Ministarstvo sigurnosti će dostaviti nadležnom tužitelju na dalje postupanje”, ističe Ćavar. Nezavisne novine