BEOGRAD, Ovu godinu obilježiće rat valuta, koji može biti drastičniji, jači i ima veće ekonomske posljedice nego konvencionalna oružja, izjavio je u petak profesor Beogradske bankarske akademije Ismail Musabegović.
“Kad jednom uništite valutu neke zemlje, uništili ste cijelu ekonomiju i to se zna”, rekao je Musabegović u izjavi Tanjugu i naveo primjer da je rat valuta jedan od mehanizama kako da se utiče na promjenu stava Rusije, što se i događa.
“To, međutim, nije rat između dvije strane. Ima mnogo zemalja u istom miljeu”, rekao je on pomenuvši Kinu i SAD, odnosno juan i dolar, ali i japanski jen i dolar.
“Cijeli svijet je unakrsno trgovanje valutama koje je postalo neizvjesno”, navodi ovaj profesor.
Prema njegovim riječima, drastičan pad ruske rublje je samo posljedica, jer je ruska valuta prije svega pala uvođenjem sankcija što je, kako je primjetio, geopolitički događaj koji je inicirao sukob u Ukrajini.
“Rusiji se i geopolitički želi nauditi kroz smanjenje vrijednosti rublje, a to prije svega može kroz smanjenje vrijednosti roba koje ona izvozi. To je na prvom mjestu nafta i gas, kao i ostala rudna bogatstva kojim snabdijevaju svijet”, rekao je Musabegović.
On je dodao da Rusiju dodatno muči to što sad imaju i troškove vezano za vojne operacije na Bliskom Istoku.
Profesor smatra da će vrijednost rublje i dalje slabiti, a komplikuje i to što se u Rusiji i američka i ruska roba deklarišu u dolarima, pa cijena ne pada samo u rubljama nego i izraženo u dolarima.
“Ako je nafta bila 60 dolara za barel početkom godine a danas je ispod 27 dolara, imate i smanjenu cijenu same sirovine i cijeli postupak obezvređivanja rublje – dakle, dupli efekat. Zato kažem da je rat valuta razorniji od konvencionalnih oružja i od balističkih raketa”, rekao je Musabegović.
On je ukazao da je i Srbija taj problem iskusila tokom sankcija devedesetih, a i dan danas, kazao je, ima posljedice.
Govoreći o ulozi centralnih banaka, Musabegović je rekao da neke od njih brane kurs, a neke ne, ali i istakao da je dosadašnja ekonomska istorija pokazala da nijedna na duži rok nije mogla da odbrani kurs valute, pa je, prije ili kasnije, odustala.
“Kad dođe do oscilacije kursa centralne banke kupuju ili prodaju devize, a to znači da prodaju i devizne rezerve. U tom smislu, država relativno brzo može da bude žrtva velikih investicionih fondova, takozvanh hedž fondova, koji spekulacijama dodatno utiču na smanjenje vrijednosti valuta. Pri tom, kroz određene tehnike trgovanja ostvaruju ogromne zarade”, rekao je Musabegović.
On je podsjetio da je jednom prilikom američki milijarder Džordž Soroš za jedan dan “napao” funtu i za taj dan zaradio milijardu dolara.
Musabegović je podsjetio i da Kina prolazi kroz tranziciju iz jednog ekonomskog modela u drugi, odnosno radi transformaciju od industrijsko izvozne orijentacije ka razvoju unutrašnjeg tržišta i potrošnje.
“To je dovelo do globalnog problema, jer je povuklo smanjenje potreba za sirovinama i to je problem zemalja koje su izvoznice sirovina, uključujući i naftu. Kao domino efekat povuklo je pad svih cijena koje su gurale privrede izvoznice sirovina u pad. To je prije svega Rusija sa energetikom, plus problem sankcija Zapada, plus odnos s Turskom, plus učestvovanje u ratnim operacijama na Bliskom Istoku”, naveo je on. Tanjug