SARAJEVO, U sektoru poljoprivrede u BiH ne poštuje se Zakon o hrani EU, na osnovu kojeg je donesen i Zakon o hrani BiH, a koji se odnosi na “sljedivost” – proces koji omogućava praćenje kretanja proizvoda u proizvodno-distribucionom lancu, izjavila je menadžer kontrole kvaliteta u sarajevskoj firmi “Agrolink“ Eldina Muftić.
“Vrlo jasno je definisano da je svaka firma obavezna da ima podatke o svim fazama proizvodnje i da su oni dostupni tržištu, sa akcentom na sredstvima za zaštitu“, rekla je Muftićeva u Sarajevu na skupu pod nazivom “Povećanje konkurentnosti i jačanje izvoza u sektoru poljoprivrede primjenom IT tehnologije“.
Prema njenim riječima, postoje vrlo jasne liste sredstava za zaštitu koje se mogu koristiti, a koje su “nepoznanica u BiH”.
Muftićeva je rekla da firme u BiH, kada izvoze svoje proizvode na tržište EU, primjenjuju standarde Unije, a kada je riječ o domaćem tržištu “niko ih i ne pita“, tako da se postavlja pitanje šta jedu građani BiH.
“Potrebno je povećati svijest građana BiH, a ne samo poljoprivrednih proizvođača i za to će trebati dugi niz godina. U BiH se ne kontroliše dobra poljoprivredna i higijenska praksa, niti se primjenjuje u potpunosti“, istakla je Muftićeva.
Savjetnik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore /STK/ BiH Igor Gavran rekao je da je “sljedivost” nešto što nedostaje proizvođačima u BiH, te da tu nije riječ samo o sertifikatu koji se “stavi na zid“.
“Od samog početka do kraja procesa važno je da imate punu sljedivost u praćenju svog proizvoda i samim tim puno povjerenje krajnjeg potrošača, odnosno kupca tog proizvoda“, istakao je Gavran na skupu koji je organizovao “Agrolink“ u saradnji sa STK i projektom FARMA koji provode međunarodne organizacije USAID i Sida.
Prema njegovim riječima, tržišni informacioni sistem u poljoprivredi BiH je drugi projekat koji je STK prepoznala kao vrlo važan, jer često primarni poljoprivredni proizvođač dobije veoma nisku i nerealnu cijenu za svoj proizvod i teško održava proizvodnju.
Gavran je rekao da potrošač i krajnji kupac imaju utisak da poljoprivrednici ostvaruje ekstra profit, jer su cijene njihovih proizvoda izuzetno visoke, a prava baza podataka o cijenama u regionu ne postoji na nivou BiH.
Direktor “Agrolinka“ Nedžla Adilagić rekla je da ova firma redovno prikuplja podatke o cijenama sa četiri najveće veletržnice u BiH, te da su odnedavno dostupni i sedmični pregledi cijena iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Albanije.
Prema njenim riječima, tržišni informacioni sistem zahtijeva EU i prvenstveno je namijenjen proizvođačima, trgovcima i potrošačima, te kreatorima politika, odnosno ministarstvima i drugim vladinim i nevladinim institucijama u BiH. Srna
