BEOGRAD, Za modernizaciju rada luka u Srbiji nephodno je oko 300 miliona evra, izjavio je juče ministar saobraćaja Srbije Milutin Mrkonjić, pozivajući se na podatke iz Master plana za unutrašnji vodni transport.
Finansijske projekcije se uglavnom odnose na luke koje treba razvijati kao multimodalna čvorišta, kazao je Mrkonjić u razgovoru sa predstavnicima novoformirane Agencije za upravljanje lukama.
Mrkonjić je istakao da ga posebno raduje što novoformiranu Agenciju za upravljanje lukama čini tim vrhunskih stručnjaka koji prepoznaju prioritetne zadatke definisane tim master planom.
“Dobro organizovani sistem unutrašnjih vodnih puteva, unapređena i optimizovana ulaganja u sferi javnog i privatnog sektora sa razvijenim sistemom luka i visoko kvalitetnim multimodalnim transportnim lancima duž vodnih puteva je cilj i naša vizija”, istakao je Mrkonjić.
Ministar je ukazao da je planirano da se u dogovoru sa lokalnim samoupravama izvrši proširenje lučkih područja uvijek kada je to moguće kako bi se ostvarila takozvana unutarlučka konkurencija.
Na taj način će se, kako je objasnio Mrkonjić, i privatna lučka preduzeća polako uvesti u režim dobijanja odobrenja za obavljanje lučke djelatnosti, što će podrazumijevati ispunjavanje strogih zahtjeva kako bi luka bila proglašena otvorenom i za međunarodni saobraćaj.
Direktor Agencije za upravljanje lukama Branko Mitrović predstavio je ministru i njegovim najbližim saradnicima Strategiju razvoja luka i pristaništa.
U saopštenju Ministarstva saobraćaja podsjeća se da Republika Srbija raspolaže sa svega 1.680 kilometara unutrašnjih vodnih puteva, unutar 36.000 kilometara evropske vodne mreže.
Riječni saobraćaj u Srbiji čini svega 6,7 odsto od ukupnog saobraćaja, što znači da u tom segmentu zaostajemo za zemljama EU gdje je vodni transport zastupljen sa oko 15 odsto.
Srbija posjeduje 900 plovila različite vrste i namjena, dok privredna društva raspolažu sa oko 400 plovila u operativnoj upotrebi.
Stanje riječne flote je loše počev od tehnološke zastarelosti, domaći putnički linijski transport nije razvijen, ali broj putničkih brodova koji pristaju pod stranom zastavom svake godine raste.
Godišnje pristane oko 500 brodova koji prevezu oko 100.000 ljudi. Ukupan broj zaposlenih u ovoj oblasti je 6.540, dok je broj pomoraca koji rade na pomorskim brodovima pod stranim zastavama oko 4.000 što čini cifru oko 10.000 ljudi. Tanjug