ZAGREB, Zemlje Zapadnog Balkana u posljednjih 15 godina prošle su kroz veliku ekonomsku trasformaciju i mnoge su neprepoznatljive u odnosu na početak vijeka. No Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija bez novih reformi ne mogu očekivati da će privući dovoljno investicija, navodi Međunarodni monetarni fond u svom posebnom izvještaju pod naslovom “Zapadni Balkan: 15 godina ekonomske tranzicije”.
U zemljama Zapadnog Balkana nedostaje široka politička podrška reformama što je ključan element transformacije novih država članica, navodi se u izvještaju MMF-a.
Ekonomije Zapadnog Balkana sigurno su stabilnije, nego što su to bile 90-ih godina. Stope rasta BDP-a su se ujednačile a nestala je i hiperinflacija. No socijalna slika je neujednačenija.
Ekonomski rast je usporio u odnosu na 2000. godinu u većini zemalja, a stopa nezaposlenosti porasla je na vrlo visokim nivoima.
Birokratija i korupcija i dalje su teret za ekonomiju. Zemlje Zapadnog Balkana zaostaju daleko za državama članicama EU-a u pogledu strukturnih reformi, a njih najviše ubrzava pristupanje EU, navodi MMF.
Zemlje koje su suočene s visokim budžetskim deficitom i javnim dugom moraju hitno rješavati ta pitanja.
MMF upozorava i da u zemljama Zapadnog Balkana i dalje postoji mnogo neefikasnih preduzeća u državnom ili društvenom vlasništvu koje je potrebno privatizovati.
Nekonkurentnost, birokratija i loše upravljanje
Nekonkurentnost, prevelika birokratija i loše upravljanje dodatni su problemi koji utiču na rast ovih ekonomija. MMF upozorava i da je potrebno napustiti i naslijeđene prakse koje sprečavaju rast zapošljavanja i narušavaju tržište rada.
Takođe, upozoravaju na visoki udio nenaplativih kredita, što je problem koji bi trebalo riješiti kako bi porasla kreditna aktivnost što bi doprinijelo bržem ekonomskom rastu.
Pri vrhu liste prioritetnih reformi koje se trebaju provesti one su koje se odnose na kvalitet institucija, nakon čega slijede one koje se odnose na efikasnost robnog tržišta i infrastrukturu.
Prema MMF-u najvažnije reforme koje Hrvatska treba provesti su: jačanje prava vlasništva, povećanje povjerenja javnosti u političare, smanjenje tereta državnih regulativa, povećanje transparentnosti u vođenju politike, smanjenje rasipništva državne potrošnje, zaštita manjinskih prava i sprječavanje zloupotreba javnih dobara.
Što se tiče jačanja tržišta, reforme se odnose na: rasprostranjenost stranog vlasništva, troškove poljoprivredne politike i uticaj pravila poslovanja na direktna strana ulaganja. Index.hr
