PEKING – Trećinu kupaca na kineskom tržištu luksuzne robe, vrijednom 73 milijarde dolara, čine mladi između 20 i 34 godine.
Privučeni rastućom kupovnom moći mladih Kineza, globalni modni brendovi počeli su opet ulagati u Kinu nakon petogodišnje pauze.
Kompanije od “Prade” preko “Guccija” i “Burberryja” do “Louis Vuitton Möet Hennessyja” (LVMH) pojačano otvaraju trgovine, ali ne više u najvećim gradovima, već u provinciji, piše Reuters.
Naime, u tim gradovima potrošnja luksuzne robe raste brže, tvrde čelnici modnih kompanija. “Prada” je ove godine otvorila sedam novih trgovina u Si'anu, gradu na sjeverozapadu zemlje. Tri trgovine prodaju “Pradin” brend, dvije “Miu Miu”, a dvije “Church”.
U septembru će trgovinu u Si'anu otvoriti i “Hermes”. LVMH se odlučio za trgovinu u Vuhanu, gradu od 11 miliona stanovnika, dok je draguljar “Chaumet” otvorio trgovinu u Vusiju, gradu pored Šangaja.
Osim fizičkih trgovina, pojačana su ulaganja i u internetske prodavnice. “Louis Vuitton” i “Gucci” lani su lansirali kinesku stranicu za etrgovinu. Krajem ove godine svoju će “kinesku stranicu” pokrenuti i “Hermes”.
Talas ulaganja označava preokret nakon što su kompanije prije pet godina zaustavile kineske investicije zbog Vladine antikorupcijske kampanje koja je snažno srezala kupovinu luksuzne robe. Ali, kinesko tržište je ipak prevažno da bi ga luksuzna industrija tek tako odbacila.
Posljednji izvještaj “McKinseyja” navodi kako Kinezi godišnje kupe luksuzne robe za 500 milijardi juana (73 milijarde dolara), što je trećina globalne prodaje. A 30 odsto kineskog tržišta čine mladi između 20 i 34 godine.
“U Kini se uspinje vrlo snažna viša i viša srednja klasa”, izjavio je analitičarima šef “L'Oreala” ŽanPol Agon.
“A razlika je u tome što se milenijalci iz srednje i više srednje klase uopšte ne ustručavaju kupovati luksuzne brendove”, dodao je Agon.
Rast prihoda kineskog segmenta luksuzne robe u prvom polugodištu iznosi između 15 i 20 odsto, pokazuju podaci “McKinseyja”. Uz sniženja, na rast prihoda utiču i niže uvozne carine te snažan euro, koji je smanjio kupovine kineskih turista u inostranstvu. Poslovni.hr