BANJALUKA , Mikrokreditne organizacije (MKO) koje posluju u RS značajno su pogođene svjetskom finansijskom i ekonomskom krizom koja je uticala da taj sektor, koji je ranije bio izuzetno profitabilan, u prvom polugodištu čak zapadne u zbirni gubitak.
Sektor MKO u RS je u periodu januar – jun ove godine zabilježio gubitak od oko 1,8 miliona KM, dok je u istom periodu lani ostvario ukupnu dobit od 4,9 miliona KM, pokazuje polugodišnji izvještaj Agencije za bankarstvo RS.
Iz zbirnog bilansa MKO uočava se da je na to najviše uticao četvorostruki rast troškova rezervisanja za kreditne i druge gubitke, koji je povećan sa 2,1 milion na 10,3 miliona KM.
Finansijski stručnjaci ukazuju da je rast rezervisanja posljedica masovnijeg i dužeg kašnjenja klijenata u otplati kredita, gdje se dio zajmova zakonski čak morao otpisati zbog probijanja rokova plaćanja duže od šest mjeseci. Veći udar krize na taj sektor u odnosu na bankarski obrazlažu rizičnijim modelom kreditiranja i klijentelom, a u skladu s tim i rigoroznijom politikom rezervisanja za potencijalne gubitke, čije se stope kreću od 15 do 100 odsto od iznosa preostalog neotplaćenog kredita.
U banjalučkom “Mikrofinu”, najvećoj MKO u RS, potvrđuju da je ekonomska kriza vrlo direktno i snažno pogodila klijente tog sektora, a preko njih i mikrokreditna društva.
“Klijenti su unazad godinu dana prvi put došli u sitauciju da realno ne mogu iskontrolisati finansijsku situaciju, što se prvo odrazilo na kašnjenje u servisiranju kreditnih dugova”, ističe Aleksandar Kremenović, direktor “Mikrofina”.
On kaže da se kašnjenje u otplatama ravnomjerno osjeća kod svih vrsta klijenata, od onih koji su podizali novac za potrebe kućne potrošnje, za mikro i mali biznis do poljoprivrednika.
“Nisam siguran da je najgore od krize iza nas, već očekujem još jedan udarac u naredna dva do tri mjeseca, a tek nakon toga postepeno jenjavanje”, ocjenjuje Kremenović.
U “Mikrofinu” su se, pak, navodi Kremenović, dobro pripremili za krizu, svjesni da period konstantnog rasta i prosperiteta u jednom trenutku mora da zastane, zbog čega se i nisu doveli u situaciju da otpuštaju radnike.
“Naši ciljevi su bili obezbjeđenje nastavka kreditiranja klijenata, zatim, da im kroz reprogram, refinansiranje ili grejs periode omogućimo da lakše prebrode ovu situciju, te utvrdimo način rada poslije krize”, kazao je Kremenović.
Prosječna kamata 24,1 odsto
Prosječna efektivna kamata na kredite koje su MKO plasirale u RS u prvom polugodištu iznosila je 24,1 odsto, što je izuzetno visoka stopa u poređenju sa bankarskom, koja je iznosila 10,1 odsto, navode u Agenciji za bankarstvo RS.
Ukazuju da je prosječna efektivna kamata društava iz RS iznosila 22,1 odsto, a jedinica MKO iz FBiH 29,3 odsto, što je za 1,7 odsto, odnosno 3,5 odsto viša stopa nego lani.
Komentarišući činjenicu da su MKO u javnosti često kritikovane zbog visoke cijene kapitala, u “Mikrofinu” su naveli da je kriza pokazala da je takva politika bila ispravna s obzirom na to da su finansirali rizičnije klijente zbog čega sada trpe posljedice u vidu većih kreditnih rezervisanja.Nezavisne novine
MKO u RS zapale u gubitak
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Nije previse neobicno za MKO da u prvoj polovini godine posluje losije. Ovo naravno zavisi od strukture portfolia i “dinamike” eksternog finansiranja.
Sto se uspjesnosti poslovanja tice ona je vrlo upitna i cesto se raznim racunovodstvenim trikovima fingirala da bi se zadovoljili apetiti osnivaca i donatora/kreditora. Sretna okolnost pri svemu tome je bila da MKO nisu izazivale previse paznje pa samim tim nikome nije padalo na pamet da ih detaljnije kontrolise niti su tadasnji propisi to ekplicitno zahtijevali od bilo kojeg organa/institucije. Problemi su nastali kada je inoviranjem zakona carobni svijet mikrokreditiranja “pao’ pod nadzor entitetskih agencija za bankarstvo. Od tada stvarni problemi polako izbijaju na povrsinu ali se pravdaju “finansijskom krizom” i “recesijom” sto ne odgovara istini.
Stvarni problemi ovoga sektora su slabe ili nikakve kontrolne procedure, losa evidencija, zavisnost od eksternog finansiranja, ogromni operativni troskovi koje vise ne mogu pokriti ni prihodi od enormnih kamata, stvaranje mreza fiktivnih korisnika kredita, lose obezbijedjena potrazivanja, namjerno netacna evidencija o namjeni kredita i da ne nabrajam dalje.
Mislim da cemo ruzno lice mikrokreditiranja tek vidjeti.
Ager Publicus – jak fin komentar, sve pohvale. a ove gulikože iz MKO bi najbolje bilo pozatvarati
Gdje je ranije bio Ager Publicus, pa da nam sve ovo ovako razložno objasni?
ako nemas sta pametno reci na temu clanka, nemoj nikako.