SARAJEVO, Dolazak EU na granice BiH zbog ulaska susjedne Hrvatske u Uniju donijeće dalekosežne posljedice po bh. društvo u cjelini i neće imati samo vanjskotrgovinske efekte, kaže Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Uprkos početnim poteškoćama na granici, uvjeren je da će ipak dugoročno BiH od ovog istorijskog događaja imati koristi na mnogim poljima.
Ističe da je od 1. jula, od dolaska EU na granice BiH zabilježen pad prometa robe s Hrvatskom, za šta procjenjuje da je posljedica toga što su u junu napravljene zalihe. Smatra da pad prometa nije posljedica toga što BiH nema šta izvoziti u EU.
Šarović je u intervjuu “Nezavisnim” naveo i da u BiH još nije primijećeno poskupljenje proizvoda iz Hrvatske nakon što je ova država napustila CEFTA, koji joj je omogućavao bescarinski uvoz u našu zemlju.
Kakvi su dosadašnji vanjskotrgovinski efekti za BiH od ulaska Hrvatske u EU?
ŠAROVIĆ: Suviše je kratko vrijeme da bismo davali ocjene o spoljnotrgovinskim efektima ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. U konsultacijama sa gospodinom Mirom Džakulom, direktorom Uprave za indirektno oporezivanje, nadležne granične službe BiH funkcionišu redovno.
Dolazak Evropske unije na naše granice donijeće dalekosežne posljedice na naše društvo u cjelini. Petnaestak dana je nedovoljno da dajemo ocjene i prognoze kada je u pitanju standard građana. Sada se suočavamo, kratkoročno gledajući, s prvim posljedicama ovog istorijskog događaja i nekim teškoćama i rješenjima koja u narednom periodu moramo rješavati s partnerima iz EU, poput statusa nekih graničnih prelaza, režima prelaska granica, radnog vremena, manjkom BIP-ova, propusnicama itd. No, uvjeren sam da će Bosni i Hercegovini, dugoročno gledano, prisustvo Evropske unije kao susjeda donijeti korist i napredak na mnogim poljima.
Podaci UIO govore da je preko dva granična prelaza sa svim inspekcijskim kapacitetima (BIP) do sada najviše kamiona ušlo s robom u BiH, a puno manje izašlo s robom iz BiH. Znači li to da ni nemamo šta izvoziti ili…?
ŠAROVIĆ: Činjenica je da je u prvih petnaestak dana zabilježen izvjestan pad prometa, ali je on najvjerovatnije izazvan povećanim isporukama u junu. To se posebno odnosi na mljekarski sektor, jer su zbog novog režima na granici većinu svojih isporuka u susjednu zemlju izvršili prije 1. jula.
Da li je već u BiH primijećeno poskupljenje proizvoda iz Hrvatske jer je ona ulaskom u EU napustila CEFTA, koji im je omogućavao bescarinski uvoz u našu zemlju?
ŠAROVIĆ: Zasad nije primijećen rast cijena proizvoda iz ove susjedne zemlje jer još trošimo zalihe robe uvezene nešto ranije.
Budući da je BiH donijela odluku o “zabrani” uvoza proizvoda 53 firme iz Hrvatske (proizvođači mesa i stočne hrane) koje ne zadovoljavaju standarde EU, možemo li očekivati kontramjere od ove susjedne zemlje?
ŠAROVIĆ: Bosna i Hercegovina nije donijela nikakve mjere zabrane, već postupa u skladu sa svojim zakonodavstvom, što čini i hrvatska strana. Zbog ulaska u EU sami su nas izvijestili da se više ne primjenjuje Sporazum o veterinarstvu dvije zemlje, kojim smo međusobno regulisali pitanje objekata za izvoz. Pošto taj dokument više ne važi, da bi neko iz susjedne zemlje mogao izvesti meso u BiH, po našim propisima mora imati EU broj. To isto čini i naš susjed. Mnogo je hrvatskih objekata koji imaju EU broj i oni slobodno i danas izvoze u našu zemlju.
Napravljen je pomak ka izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u EU potpisivanjem Protokola o uspostavi komandnog lanca u BiH. Možete li procijeniti kada će bh. proizvođači u ovom sektoru početi izvoziti u EU?
ŠAROVIĆ: Napravljen je ključni pomak u uspostavi tzv. komandnog lanca, na čemu je insistirala Evropska komisija. Posao nije završen, ali je savladana jedna od posljednjih prepreka. Predstoji nam novi poziv FVO misiji iz Dablina da posjete BiH i upiše naše mljekare, koje smo nešto ranije kandidovali. Nadam se da ćemo i ovaj dio posla u što skorije vrijeme završiti.
Kada možemo očekivati početak izvoza ostalih proizvoda životinjskog porijekla iz BiH u EU?
ŠAROVIĆ: Ako riješimo pitanje izvoza mlijeka, kao najosjetljivijeg proizvoda za izvoz u EU, uvjeren sam da ćemo, na tragu već postignutog rješenja, obezbijediti uslove i za ostale proizvode, u prvom redu meso, meso peradi i jaja. Ključ za ovu aktivnost je okončanje posla na izmjenama i dopunama Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu i Zakona o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju, koje su u toku.
Koliko su uopšte naši proizvođači hrane spremni, odnosno koliko njihovi proizvodi zadovoljavaju standarde EU?
ŠAROVIĆ: Neki proizvođači dostigli su visoke, rekao bih, evropske standarde. U tom pogledu prednjači nekoliko naših modernih mljekara, da im ne pominjem imena. Ni drugi ne zaostaju mnogo, što je dobro, kako za stvaranje uslova za izvoz, tako i radi zaštite zdravlja naših građana i opšteg kvaliteta življenja. Nezavisne novine
