NOVI GRAD, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske podržaće zadruge koje rade na zadružnim principima, a sve druge će morati da se preregistruju, ali se ne mogu naći u zadružnom pokretu, rekao je resorni ministar Stevo Mirjanić.
Mirjanić, koji je danas otvorio Četvrti sajam zadrugarstva Republike Srpske u Donjim Agićima kod Novog Grada, rekao je da se zadrugarstvo mora prepoznati u sasvim drugom obliku, te da svaka inicijativa mora biti primijenjena u skladu sa uslovima u okruženju gdje zadruga djeluje.
“Neke zadruge moraju početi od početka, a prije svega to znači da moraju da inventarišu svoje kapacitete, da pažljivo rade sa poljoprivrednim proizvođačima i zadrugarima”, istakao je Mirjanić.
Prema njegovim riječima, zadrugarstvo je segment koji u velikoj mjeri treba da odgovori na mnoge protivrječnosti u razvoju poljoprivrede i sela.
“Ne možemo biti zadovoljni razvojem zadrugarstva u Republici Srpskoj, jer mnoštvo zadruga ne posluje po principima međunarodnog zadružnog pokreta i ne doprinose razvoju ni poljoprivrede ni sela, a to znači ne daju doprinos ekonomiji koju poljoprivreda može dati Srpskoj”, istakao je Mirjanić.
On je rekao da, sa druge strane, ima i svijetlih primjera zadruga koje su prepoznale potrebe i poljoprivrednika i samog sela, što su pokazali i izlagači na današnjem sajmu.
Govorići o mjerama za podsticanje razvoja poljoprivrede, on je naglasio da su stvoreni uslovi da se sistemom finansiranja potreba agrarnih subjekata podstakne razvoj primarnih poljoprivrednih proizvođača, prehrambene industrije i robnog prometa, za šta su obezbijeđena znatna sredstva.
“Ta će sredstva biti plasirana uz povoljnu kamatnu stopu od četiri odsto godišnje, kako bismo oživljavali domaću proizvodnju i uticali da u ukupnom reprodukcionom lancu povežemo subjekte koji će predstavljati snažan zamah u razvoju na osnovama resursa kojima raspolaže Republika Srpska”, naveo je Mirjanić.
Prema njegovim riječima, drugi dio služiće za refinansiranje nepovoljnih obaveza gdje su obezbijeđena dugoročnija sredstva za kapitalna ulaganja, a treći dio su subvencije.
“Ove tri grupe sredstava predstavljaju kičmu finansijskog modela na kome se zasniva finansiranje poljoprivrede u Republici Srpskoj”, izjavio je Mirjanić.
Načelnik opštine Novi Grad Snježana Rajilić rekla je da je sajam u Donjim Agićima pokazao da zadrugarstvo može napredovati i da je vrlo uspješno na području Novog Grada.
“To je rezultat rada ljudi koji rade više entuzijazmom nego novčanim sredstvima, ali imaju jasnu ideju vodilju”, istakla je Rajilićeva.
Ona se nada da će današnje druženje doprinijeti stvaranju nekih novih ideja u zadrugarstvu i da će ono u punom kapacitetu zaživjeti i u Republici Srpskoj i BiH.
Na četvrtom sajmu zadrugarstva predstavile su se zadruge – “Agrouna” i “Agrojapra” iz Novog Grada, “VIP Krajina” iz Laktaša, “Gornji Ribnik” iz Ribnika, “Skugrićanka” i “Tarevci” iz Modriče, “Srebrenica”, “Balatunka” iz Bijeljine, “Obudovac” iz Šamca, “Matica” i “Livač” iz Banjaluke, “Agropodrinje” iz Zvornika, “Sitnica” Ribnika, te “Gradina nektar” iz Doboja.
Predstavile su se i zadruge “Zlatne kapi” Potkozarja iz Gradiške, “Insieme” iz Bratunca, “Jošavka”, kao i Udruženje pčelara i Rasadnik “Čulić” iz Novi Grad, Udruženje “Slou fud” Potkozarje Podgrmeč iz Prijedora, proizvođač povrća Draženka Jurić i proizvođač kozijeg sira Siniša Goronja iz Donjih Agića, proizvođač buradi Miroslav Kos iz Kostajnice.
Uoči sajma sinoć je u Donjim Agićima održan okrugli sto o temi “Poljoprivredno zadrugarstvo Republike Srpske – kako dalje?”
Sajam je održan u organizaciji Zadružnog saveza Republike Srpske, Poljoprivredne zadruga “Agrojapra” i opštine Novi Grad pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Srna
