BANJALUKA, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske trenutno nema namjenski izdvojena sredstva za saniranje štete od mraza, rekla je savjetnik ministra Gordana Rokvić.
“Ako Vlada Republike Srpske procijeni da je mraz ugrozio voćarsku proizvodnju toliko da ne može da se zanovi u narednoj godini ili na neki način obnovi, onda se moraju izdvojiti dodatna sredstva za saniranje tih posljedica”, rekla je Rokvićeva novinarima u Banjaluci prije početka okruglog stola “Osiguranje u poljoprivredi”.
Ona je pojasnila da je Vlada Republike Srpske samo u slučaju proglašenja elementarne nepogode dužna da sanira dio štete koja je nastala u poljoprivredi.
Rokvićeva kaže da se naknada štete u poljoprivredi nikada ne isplaćuje u punom iznosu i da to ne radi nijedna zemlja na svijetu.
Ona je dodala da je resorno ministarstvo prošle godine voćarima isplatilo iznos od 100 do 200 KM po hektaru za saniranje posljedica mraza.
Rokvićeva je istakla da Ministarstvo poljoprivrede potencira temu osiguranja zbog toga što je poljoprivreda djelatnost koja je izložena raznim rizicima, naročito od elementarnih nepogoda.
“Svjedoci smo da je uticaj vremenskih prilika posljednjih godina postao sve ekstremniji, umanjuje vrijednost proizvodnje, nanosi direktne i indirektne gubitke”, naglasila je Rokvićeva.
Ona je rekla da Vlada Republike Srpske nastoji da nadoknadi štetu od elementarnih nepogoda, ali da nije u prilici da sanira sve posljedice, zbog čega su poljoprivredni proizvođači upućeni na osiguravajuće kuće.
“Nažalost, evidencije pokazuju da procenat korištenja tih usluga apsolutno ne zadovoljava potrebe poljoprivrede kada je riječ o rizicima, niti zadovoljava potrebe poljoprivrednih proizvođača kada je riječ o sanaciji posljedica”, dodala je Rokvićva.
Predstavnik projekta “USAID/Švedska FARMA” Esma Mustajbašić rekla je novinarima da je cilj okruglog stola “Osiguranje u poljoprivredi” da se podigne svijest poljoprivrednika o osiguranju i svim prednostima osiguranja poljoprivrede.
Stanija Divljak iz “Dunav osiguranja” Banjaluka navela je da je osiguranje usjeva i plodova jedan od najrizičnijih vidova osiguranja, koji je veoma malo zastupljen u ovom osiguravajućem društvu.
“Malo je ljudi zainteresovano za ovaj vid osiguranja zbog slabo razvijene svijesti kod poljoprivrednih proizvođača i ekonomskog stanja u društvu”, kaže Divljakova.
Direktor “Agroimpeksa” Banjaluka Nikola Vukelić rekao je da je imao loše iskustvo sa jednom osiguravajućom kućom jer je, nepažnjom, osigurao voćnjak od požara, groma i poplave, dok su iz osiguranja bili isključeni mraz i led.
“Ne postoji osiguranje koje želi da vam osigura voćnjak od mraza i leda u Republici Srpskoj, dok takva osiguranja postoje u Sloveniji i Hrvatskoj”, naveo je Vukelić. Srna
