BANJALUKA, Osnivanje Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i prenos nadležnosti iz oblasti indirektnih poreza sa Republike Srpske na nivo BiH imalo je kao posljedicu višestruku štetu za Srpsku, koja je izgubila mogućnost i da upravlja prihodima od uvoznih i izvoznih dažbina, akciza i PDV-a.
Navedeno je to u dokumentu “Spisak prenesenih nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH” koji je u posjedu “Glasa Srpske”, a u kojem su institucije RS pojedinačno, svaka iz svoje oblasti, pojasnile koje su nadležnosti od RS do sada oduzete i koliku štetu Srpska trpi zbog toga. Ovaj dokument uskoro bi trebalo da se nađe pred Vladom, a zatim i pred Narodnom skupštinom RS.
Prenos nadležnosti iz oblasti finansija, poreza i carina sa RS na BiH počeo je 2003. godine, kada su indirektni porezi sa Ministarstva finansija RS prešli na Upravu za indirektno oporezivanje BiH.
.
Indirektni porezi
Od tada su na osnovu Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja BiH malo-pomalo od RS oduzimani prihodi od uvoznih i izvoznih dažbina, akciza i PDV-a. Pored toga, u nadležnost BiH su prešli i svi drugi porezi zaračunati na robu i usluge, uključujući i poreze na promet i putarine.
U dokumentu se ističe da su posebno evidentni problemi kod utvrđivanja koeficijenata za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza.
– Konstantno se utvrđuju nepravilnosti u raspodjeli sredstava sa računa UIO na štetu RS, a podaci o krajnjoj potrošnji su nedovoljno transparentni – istaknuto je u dokumentu.
Dodaje se da je i broj radnika UIO povećan, što se odražava na povećanje budžeta te institucije i smanjenje sredstava u budžetu RS.
Poreska uprava RS ostala je bez značajnog dijela svojih nadležnosti 2005. godine, kada su na nivo BiH prebačene nadležnosti u oblasti akciza i posebne republičke takse na derivate nafte. Na osnovu Zakona o akcizama BiH, koji je donesen 2004. godine, za akcize i takse postala je nadležna UIO.
Tokom 2006. godine donesen je Zakon o PDV-u kojim je i nadležnost RS iz oblasti poreza na promet prenesena na nivo BiH.
.
Carine
Na UIO 2004. i 2005. godine sa Ministarstva za ekonomske odnose i koordinaciju RS prešla je i nadležnost za izdavanje potvrda za carine.
– Ministarstvu finansija RS data je samo nadležnost da za projekte obnove i rekonstrukcije, za koje ih ovlasti Savjet ministara BiH, izdaje potvrde da se finansiraju u cijelosti od donatora ili međunarodnih razvojnih banaka – navedeno je u dokumentu.
Srpska je takođe izgubila i nadležnost izdavanja potvrda o privremenom uvozu i izvozu, te potvrda za oslobađanje od plaćanja carine na uvoz opreme koja predstavlja strano ulaganje.
Ministar finansija RS Zoran Tegeltija rekao je “Glasu Srpske” da je zbog prenosa nadležnosti buyet institucija BiH od 2005. do 2011. godine povećan za 211 odsto, dok je u istom periodu buyet RS porastao za 54 procenta.
– To sasvim jasno pokazuje koliko stanovnike RS koštaju institucije BiH. Maksimalistički i neopravdano veliki zahtjevi institucija BiH za dodatnim zahvatanjem sa jedinstvenog računa UIO imaju kao posljedicu nemogućnost dogovora o globalnom okviru fiskalnog bilansa i politike BiH za period od 2011. do 2013. godine – istakao je Tegeltija.
Dodao je da su zbog toga sredstva međunarodnih finansijskih institucija, koja su u buyetu RS bila planirana, sada blokirana, što se odrazilo na usporavanje investicionih aktivnosti u Srpskoj.
Pomoćnik ministra finansija RS Dalibor Tomaš rekao je da, dok god predstavnici institucija BiH ne prihvate realnost u kojoj žive i dok svoje zahtjeve ne prilagode trenutnoj situaciji, neće biti moguće postići dogovor o globalnom fiskalnom okviru za BiH.
– Problemi sa kojima se RS susreće zbog prenosa nadležnosti na nivou BiH vezani su i za poravnanje sa FBiH kada je u pitanju raspodjela prihoda od indirektnih poreza. Tek ove godine riješeno je poravnanje za 2008, 2009. i prvo polugodište 2010. i 2011. godine – istakao je Tomaš.
Srpska se suočava i sa nemogućnošću ubiranja desetina miliona maraka prihoda od dobiti koje ostvaruje Centralna banka BiH, čiji je suosnivač. RS je otplatila trećinu kredita za osnivanje Centralne banke, ali ne dobija udio njene dobiti koji je srazmjeran njenom osnivačkom kapitalu. Prema postojećim propisima, 60 odsto dobiti Centralne banke uplaćuje se u buyet institucija BiH, dok ostatak ide u generalne rezerve banke.
.
Državna pomoć
Jedan od posljednjih slučajeva prenosa nadležnosti je započeto donošenje zakona o državnoj pomoći.
Pomoćnik ministra finansija RS Radmila Mihić rekla je “Glasu Srpske” da RS traži da se nađe model koji će biti usklađen sa postojećim ustavnim ovlašćenjima, a da se istovremeno ispune uslovi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
– Verzija zakona o sistemu državne pomoći koja je otišla u Parlament BiH podrazumijeva uspostavljanje nove institucije na nivou BiH. Stav RS je da ne treba da se formira nova institucija, već da koordinaciono tijelo za sistem državne pomoći treba da funkcioniše po sistemu Fiskalnog savjeta BiH i koje bi finansirali Savjet ministara BiH i entiteti – kazala je Mihićeva. Glas Srpske