BEOGRAD, Mada niko u Srbiji ne može sa sigurnošću da kaže koliko je zastupljen rad na crno, procjenjuje se da platu ”na ruke” prima čak 800.000 radnika. Do ove brojke došli su sindikati višegodišnjim praćenjem radnika koji su ostajali bez posla, ali to dokazuje i zvanična statistika o nezaposlenosti u Srbiji.
U Inspektoratu rada ocjenjuju da je ekonomska kriza smanjila rad u sivoj zoni, ali ne spore da je on i dalje veoma zastupljen.
– U terenskim kontroloma zatekli smo 5.228 radnika koji nemaju ugovore, a poslije opomene poslodavca na posao se, u legalne tokove, vratilo njih 3.925 – kaže Predrag Peruničić, direktor Inspektorata za rad. – U ovoj godini će Inspektorat zato pojačati kontrole i to tako što ćemo se fokusirati na djelatnosti gdje je on najzastupljeniji. A to su trgovina i ugostiteljstvo, građevinarstvo, proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i duvana, zanatstvo, proizvodnja tekstila i obuće.
Najveći problem je, dodaje Peruničić, veoma teško dokazivanje nelegalnog rada jer poslodavci nemaju obavezu da registruju ugovore o radu, niti da primjerke ovih ugovora drže u radnom prostoru.
– Zbog toga se često dešava da lice koje u momentu nadzora nije prijavljeno, iz straha od gubitka posla, izjavi da je počeo da radi prije nekoliko dana i da će mu naknadno donijeti zaključen ugovor – kaže Peruničić. – To je dovoljno vrijeme da se ugovor sastavi i da poslodavac na taj način izbjegne sankciju.
Leka, ipak, ima, ocjenjuju u Inspektoratu, pa predlažu da se izmjeni Zakon o radu. Tako bi se u njega upisala nova obaveza poslodavaca po kojoj bi zaljučene ugovore o radu morali da registruju kod nadležnog opštinskog ili drugog državnog organa.
– Nemoguće je pobrojati radnike u sivoj zoni, ali se to može procjeniti na osnovu potrebe za sve jeftinijom radnom snagom. Poslodavci, dakle, kradu od države kako ne bi krali od radnika – smatra Branislav Čanak, predsjednik Ujedinjenog granskog sindikata ”Nezavisnost”.
Neprijavljeni radnik ne može da ostvari nijedno pravo iz radnog odnosa. Tako ostaje bez nadoknada u slučaju povrede, profesionalnih bolesti, nema ni zdravstveno osiguranje, a ne teče mu ni radni staž. A kazne se za poslodavce kreću od 400.000 do milion dinara.
Pakt sa gazdom najčešće u sezoni
Za rad na crno regrutuju se najčešće mladi, nekvalifikovani radnici, izbjeglice, kao i oni stariji od 40 godina. Većina ovih radnika, međutim, posluje u dogovoru sa gazdama jer im odgovara da dobiju veću platu ”na ruke” umjesto da im teče staž. Ovakvi su paktovi najčešći u građevinarstvu, naročito kad je u pitanju sezonski rad. Novosti