Milijardom KM novog duga vratili stare dugove

BANJALUKA, Republika Srpska i FBiH su se samo emisijama hartija od vrijednosti, obveznica i trezorskih zapisa u prošloj godini zadužili za iznos koji je premašio milijardu maraka, od čega su čak dvije trećine, ili oko 775 miliona KM, iskorištene za vraćanje postojećih dugova, pokazuju podaci zvaničnih institucija, objavljeni u analizi ekonomskih trendova Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH.

Naime, ukupno je održano 25 aukcija trezorskih zapisa, od čega 11 u RS i 14 u FBiH, te 12 aukcija obveznica, i to pet u RS i sedam u FBiH, pri čemu se dug putem emisije hartija od vrijednosti povećao za skoro 40 odsto. Od tog iznosa, FBiH se zadužila za 309,7 miliona maraka u vidu obveznica i 298,3 miliona KM u vidu trezorskih zapisa, dok se RS s druge strane zadužila 165,3 miliona maraka putem trezorskih zapisa i 230 miliona KM obveznica.

Međutim, u ovoj analizi je pojašnjeno da je stvarni unutrašnji dug porastao za svega jednu trećinu od ostvarenog iznosa emisija hartija od vrijednosti, što ukazuje na to da su navedene emisije sprovođene radi refinansiranja postojećih obaveza, odnosno za servis unutrašnjeg duga. Tako je na servis unutrašnjeg duga tokom prošle godine potrošeno 775,4 miliona maraka, što je za 30,8 odsto više nego u 2014. godini.

Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, kazao je da su budžeti premali, a da kreditna zaduženja više nisu moguća u obliku i na način kako je to bilo prije.

“Međunarodni monetarni fond (MMF) dosta kasni i to još nije riješeno. Zaduženje kod komercijalnih banaka je skupo i jedini vid dodatnog finansiranja je emitovanje obveznica i trezorskih zapisa. Međutim, najveći problem od svega je da se time izmiruju tekuće obaveze”, rekao je on.

Pojasnio je da to znači da novac koji je prikupljen tim emisijama nije iskorišten za infrastrukturu ili nešto što bi podiglo ekonomiju, nego je više išlo na finansiranje tekućih obaveza koje su dospijevale, a nisu mogle da budu izmirene iz tekućih priliva u budžete.

“To je bio jedini način da se premoste rupe u budžetima koje su nastale tekućim poslovanjem javnih institucija”, smatra Duduković.

Naglasio je da se novac od MMF-a neće moći koristiti za tekuću potrošnju, a da se budžet u nekom narednom kratkoročnom periodu neće moći finansirati iz tekućih priliva. Iz tog razloga, kazao je on, opet će se morati prikupljati sredstva emitovanjem obveznica, pa i zaduživanjem kod komercijalnih banaka po visokim kamatama, jer se smanjuje interes za obveznicama, a što bi sve skupa moglo dodatno opteretiti budžet.

Branko Kecman, direktor banjalučkog društva “Advantis broker”, rekao je da smo došli do toga da su hartije od vrijednosti sada interesantne za investitore, banke.

“Dugo smo pričali da će se to desiti i desilo se”, rekao je Kecman.

S druge strane, on je kazao da akcije pokazuju da nisu interesantne toliko investitorima iz razloga što nivo korporativnog upravljanja u kompanijama nije dobar.

Prema Kecmanovim riječima, teško je procijeniti do kada bi ovakvo stanje moglo trajati, ali je izrazio očekivanje da će, ukoliko bude završen aranžman s MMF-om, biti još veće interesovanje za obveznice, jer budžeti dobijaju određenu stabilnost.

Podsjećamo da je promet na dvije berze u BiH, u prva četiri mjeseca ove godine, premašio 420 miliona maraka, što je za čak skoro 150 miliona maraka više nego u istom periodu prošle godine.

Ovo je posebno zanimljivo zbog činjenice da se većina prometa u tom periodu odnosila na prodaju dužničkih hartija od vrijednosti – obveznica i trezorskih zapisa, koje su emitovale entitetske vlade. Nezavisne novine